Simptomi anksioznosti kao što je nagomilani stres, ubrzani puls i gubljenje daha utječu na zdravlje srca. Međutim, postoje metode kojima se regulira pravilan rad najvažnijeg organa u ljudskom tijelu i smanjuje štetan utjecaj anksioznosti.
Uznemirenost je uobičajena pojava u svakodnevnom životu, a procjene govore da oko 19,1 posto ukupne populacije SAD-a ima simptome anksioznosti.
Ubrzan rad povezan s bolestima srca
Anksioznost je jedan od faktora koji uzrokuju tahikardiju, ubrzan rad srca. Ako stanje potraje u dužem razdoblju, povećava se rizik od srčanih bolesti, piše Insider.
Istraživanje iz 2010. godine pokazuje da ljudi koji se suočavaju s anksioznošću imaju 26 posto veći rizik od bolesti koronarne arterije, najčešćeg oboljenja srca.
Current Psychiatry Reports iz 2016. godine objašnjava da su anksiozni poremećaji u direktnoj vezi s prekidom rada srca i kardiovaskularnim oboljenjima.
Kako sniziti broj otkucaja srca?
Američka organizacija za anksioznost i depresiju kaže da se bol u grudima i poremećaj srčanog ritma javlja kao posljedica povećanja broja otkucaja. Napad panike može se pretvoriti u srčani udar.
Psihijatar Brian Isaacson kaže da prvi korak podrazumijeva liječenje anksioznosti. Tretman se provodi kognitivnom bihevioralnom terapijom, antidepresivima ili kombinacijom ove dvije metode liječenja.
Pored kognitivne bihevioralne terapije postoje i druge metode u regulisanju otkucaja i nepravilnog rada srca. Intervencije snižavaju puls, ali i pomažu osobi da upravlja anksioznošću. S vremenom ova vještina smanjuje rizik od opasnih oboljenja.
Fizička aktivnost
Vježbanje je korisna metoda u smanjenju stresa i anksioznosti. Analiza časopisa "Depression and Anxiety" iz 2019. godine otkriva da su ljudi koji se bave fizičkom aktivnošću manje uznemireni u poređenju s drugim osobama.
Isaacson kaže da fizička aktivnost smanjuje anksioznost. Redovno vježbanje snižava puls u trenucima mirovanja, što ga čini jednim od najvažnijih faktora za očuvanje srca.
Duboko disanje
Metode opuštanja kao što su duboko disanje i progresivno opuštanje mišića, smanjuju anksioznost, a samim tim i reguliraju broj otkucaja srca.
"Duboko disanje pomaže u stimulaciji vagus nerva. Aktivnosti ovog dijela živčanog sistema smanjuju količinu supstanci u tijelu koje uzrokuju emotivni naboj. Smanjuje se broj otkucaja srca i nivo krvnog pritiska, a povećava količina neurotransmitera odgovornih za smanjenje anksioznosti.
Vježbe dubokog disanja zahtijevaju mirno okruženje i izvode se na sljedeći način:
- sjednite ili legnite i zatvorite oči
- Polako dišite kroz nos. Ako radite vježbu prvi put, držite šake na plućima. Osjetit ćete kako se pune zrakom dok udišete.
- polako izdahnite zrak na usta
- vježbu ponavljati do potpunog opuštanja.
Misaona meditacija
Studija koju je vodio student Tehnološkog Univerziteta Michigan pokazuje da su učesnici tokom jednosatne seanse imali niži broj otkucaja srca i smanjenje pulsnog opterećenja aorte.
U istraživanju je učestvovalo samo 14 osoba pa bi studija s većim brojem ispitanika pomogla u otkrivanju značajnijih zaključaka. Ipak, sve veći broj studija pokazuje da je meditacija korisna za smanjenje anksioznosti i poboljšanje rada srca.
(Cuvajzdravlje.ba)
Ovo su namirnice koje mogu izazvati migrenu
Jeste li čuli za 'mozak od kokica? Evo šta to znači
Alergije traju sve duže: Ovi kućni trikovi mogu pomoći u ublažavanju simptoma
