Zašto djeca koja odrastaju na selu rjeđe imaju alergije? Naučnici pronašli važan trag

Istraživači iz Minhena sada su napravili važan korak prema objašnjenju ovog fenomena. U središtu njihovog istraživanja našle su se bakterije povezane s mikrobiomom krava i njihovi metabolički produkti.

Šta se događa u seoskom okruženju?

Djeca koja žive na farmama svakodnevno su izložena mnogo većem broju različitih mikroorganizama nego njihovi vršnjaci koji odrastaju u gradovima.

Posebno je zanimljivo okruženje tradicionalnih kravljih štala. Mikroorganizmi iz takvog prostora dospijevaju u prašinu i zrak, a djeca ih udišu tokom svakodnevnog boravka na farmi.

Prema nalazima istraživača, određene bakterije koje potiču iz probavnog sistema krava mogu proizvoditi supstance koje, nakon što dospiju u okolinu, utiču na ljudski organizam.

Kada čovjek udahne te metaboličke produkte, oni mogu djelovati na receptore u ćelijama disajnih puteva. Ti receptori imaju ulogu i u regulaciji imunološkog odgovora, pa bi jedan od rezultata mogao biti smanjenje pretjerane upalne reakcije.

Bakterije bi mogle objasniti dio zaštitnog efekta

Tim predvođen Markusom Egeom iz Univerzitetske klinike LMU u Minhenu pokušao je detaljnije razjasniti ono što je u ranijim istraživanjima bilo poznato kao „efekat seoskog gazdinstva“.

Ranije se već pokazalo da djeca koja odrastaju na farmama imaju manji rizik od pojedinih alergijskih bolesti. Međutim, naučnici dugo nisu imali jasan odgovor na pitanje šta tačno stoji iza te pojave.

Nova analiza ukazala je na dvije bakterije porijeklom iz mikrobioma krava koje bi mogle imati važnu ulogu.

Prema rezultatima predstavljenim u dostavljenom izvoru, bakterije bi mogle objasniti približno dvije trećine zaštitnog efekta u slučaju alergijske astme, dok bi kod polenske groznice i neurodermatitisa njihov doprinos mogao iznositi oko polovinu ukupnog efekta.

Ipak, istraživači naglašavaju da bakterije nisu jedini faktor. Genetika i porodična sklonost alergijama također imaju značajnu ulogu.

Istraživanje je počelo uzimanjem uzoraka prašine

Kako bi pokušali pronaći odgovor, stručnjaci su analizirali podatke prikupljene od djece koja su odrastala na seoskim imanjima.

U istraživanju su korišteni uzorci prašine iz različitih dijelova tradicionalnih štala – između ostalog s podova, prozorskih dasaka i mjesta na kojima djeca borave.

Istraživači su zatim kombinovali mikrobiološke podatke s naprednim metodama genetske analize i bioinformatike.

Takav pristup omogućio im je da među velikim brojem mikroorganizama izdvoje one koji bi mogli biti povezani sa zaštitnim efektom.

Zašto je raznovrsnost mikroorganizama važna?

Jedno od objašnjenja jeste da kontakt s raznovrsnim mikroorganizmima u ranom djetinjstvu može pomoći imunološkom sistemu da pravilnije reaguje na okolinu.

Imunitet se tokom prvih godina života intenzivno razvija. Zbog toga se smatra da iskustva iz tog perioda mogu imati dugoročan uticaj na način na koji organizam kasnije reaguje na različite podražaje.

U tom kontekstu važan je i mikrobiom, zajednica mikroorganizama koja živi u ljudskom organizmu. Ona ne obuhvata samo bakterije, već i gljivice, viruse i bakteriofage.

Što je ta zajednica raznovrsnija i uravnoteženija, to bi mogla imati važniju ulogu u pravilnom razvoju imunološkog sistema.

Ne znači da djeca trebaju boraviti u štalama

Iako rezultati istraživanja zvuče zanimljivo, oni ne znače da bi roditelji trebali djecu izlagati kravljim štalama kako bi „ojačali“ njihov imunitet.

Cilj istraživača upravo je suprotan – razumjeti koji konkretni mikroorganizmi i njihovi proizvodi imaju zaštitni efekat, kako bi se jednog dana eventualno razvile sigurnije metode prevencije.

Ako se rezultati potvrde u dodatnim laboratorijskim istraživanjima, naučnici bi mogli bolje razumjeti kako se imunološki sistem može „trenirati“ bez potrebe da djeca budu izložena specifičnom seoskom okruženju.

Istraživački tim zato planira dodatna ispitivanja kojima bi se trebali detaljnije razjasniti molekularni i ćelijski procesi koji stoje iza ovog fenomena.

Priroda bi mogla imati važnu ulogu u ranom razvoju imuniteta

Ovo istraživanje ne znači da je život na selu automatski garancija boljeg zdravlja, ali pruža zanimljiv uvid u vezu između okruženja, mikroorganizama i razvoja dječijeg imuniteta.

Dosadašnja saznanja ukazuju na to da rano djetinjstvo predstavlja posebno važan period za razvoj imunološkog sistema, zbog čega istraživači sve više pažnje posvećuju raznovrsnosti mikroorganizama kojima smo izloženi.

Najzanimljiviji dio novog istraživanja upravo je pokušaj da se opći „efekat seoskog gazdinstva“ objasni mnogo preciznije – sve do konkretnih bakterija i supstanci koje proizvode.