Vođenje studije, Charles DeCarli, profesor neurologije i direktor Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti UC Davis, istakao je da decenija u kojem je neko rođen ima uticaj na veličinu mozga i potencijalno dugoročno zdravlje istog. Iako genetika igra ključnu ulogu u određivanju veličine mozga, vanjski faktori poput zdravstvenih, društvenih, kulturnih i obrazovnih također imaju svoj udio.
Prema DeCarlijevim riječima, veće moždane strukture, poput onih uočenih u istraživanju, mogu ukazivati na bolji razvoj i zdravlje mozga, što predstavlja veću rezervu mozga koja može umanjiti učinke moždanih bolesti povezanih sa starenjem, poput Alzheimerove bolesti i srodnih demencija.
Studija je obuhvatila MRI skeniranje sudionika rođenih od 1930-ih do 1970-ih, provedeno između 1999. i 2019. godine. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 3226 sudionika, od kojih je 53 posto bilo ženskog, a 47 posto muškog spola, s prosječnom dobi od 57 godina u vrijeme skeniranja.
Rezultati su pokazali dosljedno povećanje u nekoliko moždanih struktura. Na primjer, prosječni volumen mozga povećavao se iz decenije u deceniju, s 6,6 posto većim volumenom kod učesnika rođenih 1970-ih u uporedbi s onima rođenima 1930-ih. Slično tome, površina korteksa, koja je mjerilo površine mozga, pokazala je gotovo 15 posto veće povećanje kod učesnika rođenih 1970-ih.
Naučnici su također primijetili povećanje u veličini moždanih struktura poput bijele tvari, sive tvari i hipokampusa, između dvije skupina učesnika.