WHO objavio zabrinjavajuće podatke: Žene u evropskom zdravstvu zarađuju 19 posto manje
Novo izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuje da žene u zdravstvu u prosjeku zarađuju 19 posto manje po satu.
Zdravstvo i njega predstavljaju jedan od najvažnijih izvora zaposlenja za žene u Evropi. Prema podacima WHO-a, žene čine čak 77 posto zaposlenih u ovom sektoru, dok njihov udio u ostalim djelatnostima iznosi oko 45 posto.
Ipak, kada se posmatraju najbolje plaćene pozicije, slika je drugačija. Žene zauzimaju oko 55 posto radnih mjesta s najvišim primanjima u zdravstvenom sektoru.
Razlika je najveća među najbolje plaćenima
Podaci pokazuju da se razlika u satnicama ne pojavljuje jednakim intenzitetom na svim nivoima primanja. Među radnicima s najnižim zaradama razlika iznosi oko dva posto, dok kod onih s najvišim primanjima prelazi 22 posto.
Zdravstvo je posebno značajno za zapošljavanje žena. Gotovo 17 posto svih zaposlenih žena u evropskoj regiji radi upravo u sektoru zdravstva i njege, dok je taj udio među muškarcima oko pet posto.
Problem nije ograničen samo na Evropu. Na globalnom nivou žene zaposlene u zdravstvu u prosjeku zarađuju 24 posto manje po satu od muškaraca.
Dio razlike može se objasniti, ali ne i cijela razlika
WHO je u analizi posmatrao nekoliko faktora koji mogu utjecati na visinu primanja, među kojima su godine, nivo obrazovanja, rad u javnom ili privatnom sektoru te radno vrijeme.
Kada se ti faktori uzmu u obzir, razlika u satnici smanjuje se sa 19 na šest posto. Kod mjesečnih primanja razlika pada sa 28 na 10 posto.
Međutim, ni nakon tih prilagodbi ne nestaje cijeli jaz. Podaci koje je WHO analizirao ne mogu objasniti preostali dio razlike.
U izvještaju se kao mogući širi faktori navode potcjenjivanje poslova njege, podjela zanimanja prema spolu i način na koji se određuju plate.
Zanimljiv je i podatak da zanimanja u kojima je veći udio žena često imaju niža primanja. To se vidi i na rukovodećim pozicijama. Menadžerski poslovi u zdravstvu i njezi, prema izvještaju, u prosjeku su plaćeni oko 22 eura po satu, dok slične rukovodeće pozicije u drugim sektorima donose oko 24,70 eura.
Posljedice se osjećaju i nakon završetka karijere
Razlika u zaradi ne utiče samo na mjesečni kućni budžet. Niža primanja tokom radnog vijeka mogu značiti i manju ukupnu zaradu, niža penzijska primanja i veću finansijsku nesigurnost u starijoj dobi.
WHO upozorava da takva situacija može povećati i rizik od siromaštva, smanjiti finansijsku korist koju žene ostvaruju od svog obrazovanja te imati šire posljedice po ekonomiju i održivost zdravstvenog sistema.
S obzirom na to da žene predstavljaju najveći dio zdravstvene radne snage, pitanje njihovih primanja ima značaj i za budućnost samog sektora.
Šta WHO predlaže?
Među mjerama koje bi mogle pomoći u smanjenju razlike navode se veća transparentnost plata, veća zastupljenost žena na pozicijama na kojima se donose odluke, kao i rad na promjeni rodnih stereotipa koji utiču na izbor zanimanja i vrednovanje određenih poslova.
Podaci tako otvaraju šire pitanje: kako je moguće da žene čine većinu zaposlenih u jednom od najvažnijih sektora, a da istovremeno imaju znatno manja primanja od muškaraca?