Nakon obroka, tijelo preusmjerava krv iz mozga prema probavnom sistemu kako bi razgradilo hranu. Povišen nivo glukoze u krvi podstiče proizvodnju inzulina, što zauzvrat povećava količinu serotonina i melatonina – hormona koji izazivaju pospanost. Međutim, kod određenih osoba, ovaj proces može dovesti do naglih padova pritiska, vrtoglavice, pa čak i gubitka svijesti.
Istraživanja koja upozoravaju
Studija objavljena u Physiology & Behavior pokazala je da obilni obroci bogati ugljikohidratima i mastima mogu izazvati ekstremnu pospanost i smanjiti moždanu aktivnost. S druge strane, istraživači sa Univerziteta u Chicagu upozoravaju da česta epizoda "food kome" može biti znak metaboličkih poremećaja, poput inzulinske rezistencije ili dijabetesa tipa 2.
Ko je najugroženiji?
Osobe s dijabetesom ili predijabetesom, oni koji imaju problema s niskim krvnim pritiskom te ljudi koji često konzumiraju masne i visokokalorične obroke posebno su podložni izraženijoj postprandijalnoj somnolenciji i njenim potencijalnim komplikacijama.
Ekstremni pad krvnog pritiska nakon jela može, u rijetkim slučajevima, dovesti do stanja sličnog sinkopi – kratkotrajnom gubitku svijesti uslijed nedovoljne cirkulacije krvi u mozgu. Kod osoba sa srčanim problemima, ovaj nagli pad može povećati rizik od infarkta.
Kako izbjeći opasne efekte?
Izbjegavanje teških, visokokaloričnih obroka, posebno u večernjim satima, može smanjiti rizik od izražene pospanosti. Lagana šetnja nakon jela poboljšava probavu i sprečava nagli pad energije, dok adekvatna hidratacija i izbjegavanje alkohola tokom obroka dodatno pomažu u regulaciji cirkulacije i nivoa šećera u krvi.
Ako se često osjećate iscrpljeno nakon obroka, vrijeme je za detaljnije pretrage.