Ravnoteža holesterola ovisi o tome što jedemo, o tome koliko smo fizički aktivni, ali i o našoj genetici.
Nažalost, neki se ljudi rađaju s genetskom greškom koja dovodi do visokog kolesterola. Ova se bolest naziva porodičnom hiperkolesterolemijom, a bolesnici je često nazivaju i genetskim kolesterolom. Ako se ovaj problem ne otkrije na vrijeme, uzrok je srčanog udara i kod mladih ljudi, prenosi story.hr
Gen se nasljeđuje od oca ili majke
'Uglavnom se rađamo s vrlo niskim vrijednostima LDL holesterola. Problem nastaje prehranom, ponašanjem, tjelesnom neaktivnošću, pretilošću. Određeni broj pacijenata, koji nije mali, može imati i genetsku grešku koja dovodi do povišenog holesterola. Ova bolest naziva se obiteljska hiperkolesterolemija, a nije nimalo rijetka te se prenosi s koljena na koljeno. Dakle, ako jedan od roditelja već ima ovu bolest, šansa da će i dijete imati povišen holesterol je 50 posto. I ljudi koji su izloženi vrlo visokim razinama holesterola, a ne kontroliraju ga često, dožive infarkt miokarda u ranijoj dobi', objasnila je endokrinologinja prof. dr. Katarina Lalić.
Što je viša razina LDL holesterola, to je veći rizik od ateroskleroze
Prema njezinim riječima, ako mlađi ljudi dobiju srčani udar, uvijek treba posumnjati na obiteljsku hiperkolesterolemiju.
'Sve dosad urađene studije jasno pokazuju da što je duža izloženost višim koncentracijama kolesterola rizik od ateroskleroze značajno raste', upozorava profesorica Lalić.
Naslage LDL holesterola na krvnim žilama nazivaju se - plak. S vremenom se plak može nakupiti i toliko suziti krvne žile da prestane protok krvi, uzrokujući bolesti srca i krvnih žila. Zbog toga se ovaj kolesterol često naziva i lošim holesterolom.
Tako će, primjerice, ljudi koji nemaju povišeni kolesterol i koji paze biti izloženi riziku od infarkta miokarda i ateroskleroze tek nakon 60. godine.
Krv, pretrage krvi
'Ta razina LDL holesterola kod osoba koje nisu rizične (pušenje, pretilost, dijabetes, starija dob...) trebala bi biti niža od 3 mmol/l. Kod umjerenog rizika razina LDL holesterola je 2,6 mmol/l, kod visokog rizika LDL bi trebao biti manji od 1,8 mmol/l, a kod osoba s najvećim rizikom trebao bi biti vrlo nizak, odnosno manji od 1,4 mmol/l', kaže dr. Lalić.
Najjednostavnijim vađenjem krvi može se na vrijeme otkriti postoji li povišen holesterol, kako bi se na vrijeme smanjio njegov loš i razoran utjecaj na stijenke krvnih žila.
Svatko bi trebao proći skrining test LDL
Kaže da je najveći problem to što pacijenti s povišenim lošim holesterolom uglavnom ne osjećaju ništa i nemaju simptome.
Kod mnogih bolesnika povišeni holesterol otkriju tek kad dožive infarkt miokarda. Zbog toga bi svatko trebao posjetiti svog liječnika i provjeriti razinu LDL holesterola. Muškarci bi prvi probir na LDL holesterol trebali obaviti u dobi od 35 godina, a žene u dobi od 45 godina ili ranije ako postoje druge pridružene bolesti, ako postoji porodična anamneza osoba koje su rano imale srčani ili moždani udar.
Nakon skrininga vrlo je važno konzultirati se s liječnikom koji će u odnosu na vrijednosti LDL holesterola i druge parametre i čimbenike rizika, kao što su prethodni kardiovaskularni događaji u obitelji, utvrditi razinu kardiovaskularnog rizika i uputiti na pacijenta na daljnje liječenje.