Moćan lijek za 100 bolesti: Štiti od moždanog udara, čisti jetru...
Pripadaju rodu Capsicum, a njihov okus varira od blagog do vrlo ljutog. Iako botanički pripadaju rodu voća jer se razvijaju iz cvijeta biljke i sadrže sjemenke ipak ih kulinarski često svrstavamo u povrće. No, osim ovih činjenica, ovu biste biljku mogli još više zavoljeti jer čili se kroz brojne studije pokazao odličnim saveznikom i kad je zdravlje u pitanju. Moglo bi se reći da štiti od 100 bolesti - od moždanog, srčanog, bolesti zglobova, bolesti jetre... Različita istraživanja dokazuju pozitivan učinak fenolnih tvari u sprečavanju nekih bolesti poput bolesti srca i krvnih žila, promjena na živcima pa i raka.
Ishemijski moždani udar
Nova istraživanja, objavljena u časopisu British Journal of Nutrition, analizirala su prehrambene navike više od 50.000 odraslih, fokusirajući se na učestalost konzumacije svježih papričica, umaka od papričica i sušenih začina. Istraživanje je otkrilo da su osobe koje su konzumirale začinjenu hranu barem jednom sedmično smanjile rizik od ishemijskog moždanog udara za 13 posto u usporedbi s onima koji rijetko ili nikada nisu jeli ljute namirnice. Podsjetimo se da je ishemijski moždani udar ili infarkt mozga najčešća vrsta ovog udara koji se događa kao posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju.
Dodatne koristi od ovog ljutog začina imali su oni koji su konzumirali takvu hranu tri puta sedmično, smanjili su vjerovatnost od začepljenja arterije za gotovo 20 posto. Taj je učinak bio pogotovo izražen i kod pretilih ljudi. Čarobni sastojak koji omogućuje sve ove dobrobiti se prema mnogima nalazi u kapsaicinu, sastojku koji čiliju daje toplinu i s kojim metabolizam brže troši energiju što je pogotovo korisno kod stanja pretilosti. Štaviše i one osobe koje su već doživjele moždani udar, mogle bi prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Stroke and Cerebrovascular Diseases iz 2019. imati koristi od uzimanja čili papričice. Naime, studija je pokazala da su pacijenti koji su uzimali dodatak pacijenti kapsaicina, imali manju vjerovatnost od pojave disfagije, odnosno smetnje kod gutanja hrane i pića. Pokazalo se da ljuti spoj stimulira receptore u mišićima grla što pomaže u procesu gutanja, prenosi Živim.hr.
Zdravlje srca
Osim toga, ovaj moćni sastojak čili papričica može blagotvorno djelovati i na začepljenost nosa te olakšati disanje što je pogotovo korisno u hladnijim zimskim mjesecima. Još je jedna studija potvrdila dobrobit konzumiranja papričica i kad je zdravlje srca u pitanju. Istraživači su otkrili da oni koji redovno jedu jela koja u sebi sadrže čili, imaju 26 posto manju vjerovatnost smrtnosti uzrokovanih od srčanih bolesti. Štaviše, prethodna istraživanja poput ovog sugerišu da čili može ublažiti upalu, koja može utjecati na krvne žile oko srca što dovodi do začepljenja koja uzrokuju srčani udar.
Zaštita od demencije
Jedenje čilija moglo bi imati protektivni učinak i kad je demencija u pitanju. Iako je provedena na životinjama, studija upućuje na obećavajuće koristi od kapsaicina i kod ljudi. Naime, naučnici sa Sveučilišta Southern Queensland otkrili su da molekule kapsaicina kod miševa poboljšavaju kogniciju, pamćenje i smanjuju već formirane Alzheimerove plakove. Uz nju, još jedna studija, objavljena u časopisu Translational Psychiatry potvrdila je da kapsaicin prigušuje upalu u mozgu koja je povezana s kognitivnim padom.
Neuropatska bol
Studije upućuju na dobrobit korištenja preparata na bazi kapsaicina za smanjenje neuropatske boli i do 50 posto. Štaviše, redovno uzimanje ovog sastojka, prema studiji objavljenoj u Journal of pain, može povećati toleranciju na bol.
Manje poželjne strane čilija
Uprkos brojnim koristima ovog ljutog sastojka, postoje i one manje poželjne. Iako je kapsaicin nekim studijama pokazao potencijalna protuupalna i antikancerogena svojstva koja mogu pomoći u smanjenju rizika od raka želuca, njegova pretjerana konzumacija može iritirati želučanu sluznicu i pogoršati simptome.
Osim toga, jedenje previše ljute hrana moglo bi utjecati i na smanjeni libido, navodi nedavna studija provedena na 373 muškarca. Njome je otkriveno da su oni muškarci koji su jeli začinjenu hranu tri puta sedmično ili više, imali smanjen libido. Uz to, imali su dva i pol puta veću vjerovatnost da će patiti od erektilne disfunkcije za razliku od drugih muškaraca koji su takvu hranu konzumirali manje od jednom sedmično. Stoga, kao i u svemu, rješenje je u umjerenosti.