Najpopularniji lijek za žgaravicu možda donosi više štete nego koristi

Privremeno olakšanje koje pruža ne znači i rješavanje uzroka problema.

Kada dođe do peckanja u grudima, soda bikarbona brzo neutrališe višak kiseline u želucu.

Međutim, organizam na naglu promjenu reaguje pojačanim lučenjem kiseline, što može dodatno opteretiti želudac i pogoršati simptome.

Ova pojava poznata je kao efekat povratne kiseline – nakon kratkotrajnog poboljšanja, tegobe se vraćaju, nerijetko i izraženije nego prije.

Osim toga, hemijska reakcija između sode bikarbone i želudačne kiseline dovodi do stvaranja ugljen-dioksida. Gas koji nastaje može izazvati nadimanje, osjećaj pritiska i nelagodnost.

Kod osoba koje već imaju oštećenja sluzokože, poput čira ili gastritisa, širenje zidova želuca može dodatno pogoršati stanje.

Podrigivanje koje se javlja nakon konzumiranja često se doživljava kao znak olakšanja, ali zapravo ukazuje na snažnu hemijsku reakciju u digestivnom traktu.

Poseban rizik predstavlja uzimanje sode odmah nakon obilnog obroka, kada je želudac već pun. Naglo oslobađanje gasa tada dodatno povećava pritisak.

Također, korištenje industrijske umjesto medicinske sode može biti problematično zbog mogućih nečistoća, a nerastvoreni kristali u hladnoj vodi mogu nadražiti sluzokožu jednjaka.

Ukoliko se soda bikarbona ipak koristi, preporučuje se oprez. Prah treba rastvoriti u mlakoj vodi i sačekati da prestane stvaranje mehurića prije konzumiranja.

Doza ne bi smjela prelaziti pola kašičice, jer veće količine mogu narušiti kiselinsko-baznu ravnotežu i opteretiti bubrege. Također, ne preporučuje se uzimanje neposredno nakon jela, već najmanje dva sata kasnije.

Stručnjaci upozoravaju da uporna žgaravica može biti znak ozbiljnijih stanja, poput hijatus hernije ili hroničnog gastritisa.

U takvim slučajevima neophodna je ljekarska procjena i adekvatna terapija, umjesto oslanjanja na privremena kućna rješenja.