Šta nam puls poručuje? Tihi signal koji otkriva stanje srca i cijelog organizma

Ovaj srčani ritam predstavlja jedan od osnovnih pokazatelja općeg funkcioniranja organizma i zdravlja kardiovaskularnog sistema.

Povećan puls može biti znak različitih stanja, od normalne reakcije na napetost do ozbiljnijih poremećaja rada srca i drugih organskih sistema. Posebno se puls u mirovanju koji duže vrijeme prelazi 80 otkucaja u minuti smatra dodatnim faktorom rizika za razvoj bolesti srca i krvnih sudova.

Kako bi skrenuli pažnju na značaj praćenja pulsa i brige o zdravlju srca, Udruženje pacijenata koji su preživjeli infarkt “Moja druga šansa” organizovalo je plesni performans. Plesom i ritmom željeli su simbolično prikazati puls te istovremeno podsjetiti građane na važnost redovne kontrole i prevencije kardiovaskularnih bolesti, prenosi Danas.

– Puls je mnogo više od broja otkucaja u minuti; to je tihi signal koji nam tijelo šalje o svom trenutnom stanju. Kroz ovaj plesni performans želimo da ritam srca učinimo vidljivim i simboličnim, kako bi građani bolje razumjeli koliko je važno pratiti svoje srce. Naše udruženje stalno radi na podizanju svijesti o prevenciji i očuvanju kardiovaskularnog zdravlja, a ovaj događaj, u kojem učestvuje više od 50 plesača iz plesnog kluba “Natalija i Ivica”, sjajan je način da poruku prenesemo kroz energiju, pokret i zajedništvo. Nadamo se da su naši sugrađani, gledajući performans, ne samo uživali u umjetnosti, nego i bili motivisani da redovno mjere puls, vode računa o zdravoj ishrani i fizičkoj aktivnosti te da se na vrijeme jave ljekaru ako primijete da je puls hronično povišen. Vjerujemo da kroz ovakve akcije možemo inspirisati ljude da brinu o svom srcu svaki dan i shvate koliko je svaki otkucaj dragocjen – rekao je Ivan Tojagić, predsjednik Udruženja pacijenata “Moja druga šansa”.

Kod osoba koje su podložne stresu, ubrzan puls često je posljedica pojačane aktivnosti organizma u takvim situacijama. Ipak, prije nego što se ubrzani puls pripiše stresu, neophodno je isključiti sve druge moguće uzroke.

– Povišen puls može biti znak bolesti srca, ali i drugih poremećaja poput infekcija, upalnih stanja ili endokrinoloških poremećaja, kao što su disfunkcije štitne ili nadbubrežnih žlijezda. Kod srčane slabosti, ubrzan ili nepravilan rad srca često je jedan od znakova, a mogu ga pratiti i povišen krvni pritisak, nedostatak daha, umor, oticanje nogu itd. Zbog svega toga, puls treba posmatrati kao jedan od značajnih dijagnostičkih pokazatelja. Važno je ispitati zašto je puls ubrzan, a potom liječiti i osnovni uzrok i sam simptom. Kliničke studije pokazale su da povećane vrijednosti pulsa mogu biti u korelaciji s dužinom života, što dodatno potvrđuje značaj pravovremene dijagnostike i terapije – objašnjava prof. dr Nemanja Đenić iz Udruženja kardiologa Srbije.

Normalne vrijednosti pulsa u mirovanju obično se kreću od 60 do 80 otkucaja u minuti, ali su individualne i ovise o nizu faktora. Kod djece je puls prirodno brži, dok odrasli najčešće imaju vrijednosti u pomenutom rasponu.

Na puls utiču spol, starost i fizička kondicija. Profesionalni sportisti često imaju puls u mirovanju niži od 60 otkucaja u minuti, što je posljedica „sportskog srca“ i visoke utreniranosti.

Kod starijih osoba može doći do usporenog pulsa zbog degenerativnih promjena u provodnom sistemu srca, što ponekad zahtijeva i ugradnju pejsmejkera.

– Osobe koje često imaju puls viši od 80 otkucaja u minuti trebale bi obaviti kardiološki pregled i EKG. U većini slučajeva dijagnostika je jednostavna, bezbolna i daje jasne odgovore – da li je riječ o stresu, adrenalinskoj reakciji ili ozbiljnijem kardiološkom problemu. Najvažnije je reagovati na vrijeme, jer puls nije samo broj otkucaja u minuti, već tihi pokazatelj stanja našeg srca i cjelokupnog zdravlja. Puls se najčešće mjeri zajedno s krvnim pritiskom. Osobe bez zdravstvenih tegoba trebale bi ga provjeravati barem jednom do dva puta sedmično, dok oni koji već imaju srčane ili druge probleme to trebaju raditi svakodnevno. Redovna kontrola pulsa pomaže da se na vrijeme uoče promjene i spriječe komplikacije. Hronično ubrzan puls predstavlja trajno opterećenje za srce i krvne sudove – slično kao da organizam svakodnevno trči. Srce tada neprestano radi pod pritiskom. Dugoročno, takvo stanje dovodi do degenerativnih promjena srčanog mišića, uvećanja srca i razvoja srčane slabosti. Zato je važno reagovati na vrijeme, jer ubrzan puls nije bezazlen simptom – ističe prof. dr Đenić.

Ubrzan puls u mirovanju nije uvijek razlog za paniku, ali je signal koji se ne smije ignorisati. Puls i krvni pritisak često su povišeni kod stanja nazvanog simpatička hiperaktivnost:

– Simpatički nervni sistem dio je autonomnog (vegetativnog) nervnog sistema, na koji ne možemo voljno utjecati. Kada je njegova aktivnost pojačana, on ubrzava rad srca, povećava puls i krvni pritisak. Dugoročno, to može oštetiti srce. Danas postoje lijekovi koji mogu smanjiti efekte prekomjerne aktivnosti simpatičkog sistema i stabilizovati puls, čime se srce štiti od preopterećenja. Najčešći znaci simpatičke hiperaktivnosti su ubrzan puls i povišen krvni pritisak, koje često prati osjećaj zamaranja. Kada srce radi ubrzano duže vrijeme, cijeli organizam je pod većim naporom, pa se osoba brže zadiše i teže podnosi fizički napor. To je jasan znak da treba obaviti ljekarski pregled – navodi prof. dr Đenić i dodaje da se, uz dogovor s kardiologom, adekvatnu terapiju i promjene životnih navika, ubrzan puls i krvni pritisak mogu dovesti u normalne okvire, čime se osigurava dugoročna zaštita srca i krvnih sudova.