Da li je i vama ovih dana veoma teško da ustanete ujutru? Da li ste neispavani bez obzira koliko sati spavate? Niste jedini...
Sa početkom hladne sezone, skoro svi imaju želju da samo utonu u zimski san do proljeća. Zimi teže ustajemo ujutru, a tokom dana nam je često potrebna drijemka o kojoj u ostatku godine i ne razmišljamo.
Letargija i apatija mnogima postaju stalni saputnici i otežavaju svakodnevne aktivnosti. Stoga je legitimno zapitati se zašto smo tako pospani zimi?
Da li nam je zaista potrebno više sna zimi?
Prema naučnim istraživanjima, čovjeku je zaista potrebno više sna zimi. U ostatku godine: proljeće, ljeto i jesen, potrebno nam je oko 7-9 sati sna svake noći kako bi se osjećali odmorno i imali dovoljno energije za sve dnevne zadatke. Zimi se situacija mijenja i potrebno nam je bar sat vremena više sna da bi funkcionisali. Zašto toliko želimo da spavamo zimi?
Zašto se pospanost javlja zimi?
Hajde da vidimo šta ljude čini tako pospanim tokom hladnih dana.
Dan dolazi kasno
Dnevna svjetlost koja pada na mrežnjaču oka je jasan signal vašem tijelu da je vrijeme da se probudite. Zimi kasnije svane, pa nam se spava duže. Ovdje se u potpunosti osjeća cirkadijalni ritam našeg tijela: što je tamnije, naše tijelo proizvodi više melatonina, hormona spavanja.
A pod uticajem ovog hormona, krvni pritisak i nivo glukoze se smanjuju - osoba se opušta i osjeća se pospano. Zato je zimi teško probuditi se ujutru – napolju je još mrak i tijelo misli da je noć.
Smanjeni nivoi vitamina D izazivaju pospanost tokom zime
U periodu kratkog dana povećava se prirodna proizvodnja melatonina, a smanjuje se količina vitamina D. Ako se suplementima ne nadoknađuje gubitak vitamina D, rezultat je stanje apatije, sklonosti ka depresiji i pospanosti.
Nema potrebe da odmah naručite vitamine. Prije svega, potrebno je uraditi test na vitamin D koji će pokazati da li imate nedostatak vitamina D. Nakon toga obratite se ljekaru koji će vam propisati potrebnu dozu vitamina.
Niske temperature
Zbog niske temperature naš metabolizam se ubrzava, želite zasitniju i težu hranu i to u većim količinama. Ovo zauzvrat izaziva želju za spavanjem.
Nedostatak serotonina izaziva pospanost tokom zime
Zbog nedostatka sunčeve svjetlosti, nivoi serotonina se prirodno smanjuju. Ne naziva se bez razloga hormonom radosti i dobrog raspoloženja: serotonin koji direktno utiče na osjećaj sreće, a njegov nedostatak dovodi do razvoja depresije. Čak i u blagom obliku, ovo stanje obično prati apatija i pospanost.
Nedostatak kiseonika
Zimi manje vremena provodimo na otvorenom i rijeđe provetravamo prostorije u kojima se nalazimo. Uređaji za grijanje takođe igraju ulogu ovdje, često rade punom snagom i izazivaju povećanu suhoću vazduha. Sve u svemu, manje se krećete. Kao rezultat toga, snabdevanje mozga kiseonikom se pogoršava, što uzrokuje letargiju i želju za spavanjem.