Međutim, određene namirnice mogu dodatno potaknuti njegovu produkciju, što dugoročno može imati negativan uticaj na zdravlje, uključujući povišen krvni pritisak, smanjenu imunološku funkciju i poremećaje metabolizma.
Kofein
Istraživanja su pokazala da konzumacija kofeina može izazvati akutno povećanje nivoa kortizola u krvi.
Studija objavljena u časopisu Psychoneuroendocrinology pokazala je da čak i umjerene doze kofeina (oko 200 mg, što odgovara jednoj šoljici jake kafe) značajno podižu nivo kortizola, posebno kod osoba pod psihičkim stresom.
Kofein stimuliše nadbubrežne žlijezde na pojačanu sintezu kortizola, što može produžiti reakciju tijela na stres.
Šećer i rafinirani ugljikohidrati
Visok unos šećera i rafiniranih ugljikohidrata također je povezan s povećanom proizvodnjom kortizola. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, ishrana bogata šećerom može poremetiti hormonalnu ravnotežu te potaknuti hronično povišene nivoe kortizola.
Ovaj efekt dodatno opterećuje metabolizam i može pridonijeti razvoju inzulinske rezistencije. Ograničenje unosa kofeina i šećera preporučuje se kao dio strategije za kontrolu nivoa hormona stresa i održavanje hormonalne ravnoteže.
Svjetski stručnjaci za endokrinologiju i nutricionizam naglašavaju važnost uravnotežene ishrane u prevenciji hroničnog stresa i njegovih posljedica.