Ova vrsta ishrane povezana je s dužim životom, pokazuje novo veliko istraživanje

Analizirani su podaci više od 100.000 ispitanika, čije su prehrambene navike i zdravstveno stanje praćeni tokom više od deset godina.

Cilj naučnika bio je utvrditi da li pridržavanje određenih modela zdrave ishrane donosi mjerljive koristi kada je riječ o dugovječnosti.

Koji obrazac se izdvojio?

U poređenju su se našli mediteranski način ishrane, DASH dijeta, prehrana usmjerena na smanjenje rizika od dijabetesa, biljni modeli ishrane te Alternativni indeks zdrave ishrane (AHEI). Svi su pokazali povezanost s manjim rizikom od prerane smrti, ali je AHEI model imao najuočljivije rezultate.

Ovaj pristup podrazumijeva veći unos povrća, voća, integralnih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i zdravih masti, dok se ograničavaju crveno i prerađeno meso, zaslađeni napici i rafinisani proizvodi.

Prema procjenama istraživača, muškarci srednjih godina koji se dosljedno hrane na ovaj način mogli bi živjeti u prosjeku više od četiri godine duže u odnosu na one s lošijim prehrambenim navikama, dok bi žene mogle produžiti život za oko tri godine.

Ishrana važna bez obzira na genetiku

Zanimljivo je da su koristi zdrave prehrane uočene i kod osoba s različitim genetskim predispozicijama, što sugerira da životni stil može ublažiti nasljedne rizike.

Autori studije naglašavaju da dug život nije rezultat kratkoročnih dijeta, već dugotrajnog i dosljednog izbora kvalitetnih namirnica. Također ističu da nikada nije kasno za promjene – i usvajanje zdravijih navika u srednjim godinama može donijeti značajne koristi.

Zaključak je jasan: uravnotežena i nutritivno bogata ishrana jedan je od najvažnijih faktora na koje pojedinac može utjecati kada je riječ o zdravlju i dugovječnosti.