zdrav život

Ovo je osam namirnica koje Grci jedu gotovo svaki dan, a mnogi od njih žive i više od 100 godina

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Foto: Ilustracija/ČuvajZdravlje.ba
Na grčkom ostrvu Ikarija, jednom od rijetkih mjesta na svijetu koje pripada tzv. Plavim zonama, dug i zdrav život nije rijetkost. 

Mnogi stanovnici dožive duboku starost, a ni u poznim godinama ne odustaju od svakodnevnih aktivnosti, druženja i kretanja.

Stručnjaci smatraju da se tajna njihove dugovječnosti ne krije u skupim dodacima ishrani ili posebnim dijetama, već u načinu života i prehrambenim navikama koje njeguju generacijama.

Njihov jelovnik zasniva se na sezonskim i lokalnim namirnicama, uz vrlo malo industrijski prerađene hrane. Upravo zbog toga naučnici sve više istražuju pojedine sastojke tradicionalne grčke kuhinje i njihov mogući utjecaj na zdravlje.

Divlje zelje (horta)

Jedna od najčešćih namirnica na njihovim stolovima je divlje jestivo bilje poznato kao **horta**.

Najčešće se kratko skuha, a zatim začini limunovim sokom i ekstra djevičanskim maslinovim uljem.

Bogato je vitaminima, mineralima, vlaknima i polifenolima – biljnim spojevima koji imaju snažno antioksidativno djelovanje i pomažu u zaštiti organizma od oksidativnog stresa.

Fava

Fava je tradicionalni pire pripremljen od žutog graška i jedno je od omiljenih jela u grčkoj kuhinji.

Sadrži mnogo biljnih proteina i vlakana, a istovremeno ima nizak glikemijski indeks, zbog čega duže pruža osjećaj sitosti.

Najčešće se poslužuje uz maslinovo ulje, luk i aromatične začine.

Kritaraki

Kritaraki, poznat i kao orzo, sitna je tjestenina koja izgledom podsjeća na zrno riže.

Kada se priprema s paradajzom, maslinovim uljem i začinskim biljem, postaje dio klasične mediteranske prehrane.

Paradajz je bogat likopenom, antioksidansom koji se povezuje sa zdravljem srca i zaštitom ćelija od oksidativnih oštećenja.

Kapari

Kapari, koji samoniklo rastu na brojnim grčkim ostrvima, mnogo su više od običnog začina.

Sadrže spojeve poput kvercetina i rutina, za koje istraživanja pokazuju da imaju antioksidativna i protuupalna svojstva.

U Grčkoj se redovno dodaju salatama, jelima od ribe, povrću i hljebu.

Kozji sir i feta

Iako mnoge moderne dijete preporučuju izbjegavanje sireva, u mediteranskoj ishrani oni i dalje imaju važno mjesto.

Feta i kozji sirevi prirodno sadrže manje laktoze od pojedinih sireva od kravljeg mlijeka, a dobar su izvor proteina, kalcija i korisnih masnih kiselina.

Ključ je, kako ističu stručnjaci, u umjerenosti i kombinovanju sa svježim povrćem, mahunarkama i maslinovim uljem.

Grčki planinski čaj

Večernja šolja planinskog čaja dio je svakodnevice mnogih Grka.

Biljni napici poput kamilice sadrže spojeve, među kojima je i apigenin, koji može doprinijeti opuštanju organizma i kvalitetnijem snu.

Osim zdravstvenih koristi, ispijanje čaja predstavlja i svakodnevni ritual odmora.

Nar i melasa od nara

Nar je stoljećima važan dio mediteranske kuhinje.

Posebno je cijenjen zbog visokog sadržaja polifenola, dok se melasa od nara koristi kao dodatak salatama, povrću i pečenim jelima.

Pojedina istraživanja ukazuju na to da proizvodi od nara mogu imati pozitivan utjecaj na krvni pritisak i zdravlje krvnih sudova.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje

Gotovo je nemoguće govoriti o mediteranskoj ishrani bez maslinovog ulja.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje bogato je mononezasićenim mastima i polifenolima koji se povezuju sa zdravljem srca te smanjenjem upalnih procesa u organizmu.

Upravo ono predstavlja osnovu većine tradicionalnih grčkih jela i jedan je od simbola mediteranskog načina prehrane.

Iako nijedna pojedinačna namirnica nije garancija dugog života, stručnjaci ističu da kombinacija raznovrsne, prirodne hrane, redovne fizičke aktivnosti, kvalitetnog sna i snažnih društvenih veza može imati značajan utjecaj na očuvanje zdravlja i dugovječnosti.

© Copyright 2005. - 2026. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba