Unosite li više proteina nego što vam zaista treba? Evo na šta treba paziti
Ipak, u posljednje vrijeme sve češće se zanemaruje činjenica da i s proteinima treba imati mjeru.
Stručnjaci upozoravaju da savremeni način ishrane, naročito na Zapadu, često podrazumijeva unos proteina znatno veći od stvarnih potreba organizma.
Iako fizički aktivne osobe i sportisti imaju povećane zahtjeve, to ne znači da je neograničeno povećavanje proteinskih obroka bez posljedica.
Kada proteini počnu stvarati probleme
Pretjeran unos proteina najčešće se prvo odrazi na probavni sistem. Organizam troši više energije na razgradnju proteinske hrane, naročito mesa, što može izazvati nelagodu, osjećaj težine, nadutost ili poremećaje probave.
Ako ishrana pritom sadrži malo vlakana, ove smetnje mogu biti još izraženije.
Još jedan znak neravnoteže u prehrani može biti neugodan zadah. Kod osoba koje dugotrajno konzumiraju vrlo malo ugljikohidrata, a mnogo proteina, tijelo može preći na sagorijevanje masti kao primarnog izvora energije, što dovodi do specifičnog mirisa daha.
Utjecaj na srce i krvne žile
Problemi ne završavaju na probavi. Ako se većina proteina unosi kroz crveno meso i masne životinjske proizvode, povećava se unos zasićenih masnoća.
Takva kombinacija može doprinijeti nakupljanju lošeg holesterola u krvnim žilama i dugoročno povećati rizik od srčanih i moždanih oboljenja.
Znakovi koje ne treba ignorisati
Jedan od manje poznatih, ali važnih znakova pretjeranog unosa proteina jeste promjena izgleda urina, koji može postati pjenast.
To može ukazivati na to da bubrezi imaju poteškoća s filtriranjem i zadržavanjem proteina u organizmu, što zahtijeva dodatnu pažnju i, po potrebi, ljekarski pregled.
Umjerenost je ključ
Proteini su neophodni, ali nisu čarobno rješenje za zdravlje i formu. Najbolji rezultati postižu se uravnoteženom ishranom koja uključuje raznovrsne izvore proteina – kako biljne, tako i životinjske – uz dovoljno vlakana, zdravih masti i ugljikohidrata. Kada je riječ o prehrani, više ne znači uvijek i bolje.