Granica između svjesnog izbora namirnica i nezdrave opsesije ponekad je vrlo tanka.
Stručnjaci upozoravaju na pojavu ortoreksije – pretjerane zaokupljenosti „čistom“ i navodno ispravnom ishranom. Iako ovaj poremećaj još nije službeno uvršten u dijagnostičke priručnike, sve se češće spominje u razgovorima o mentalnom zdravlju.
Šta je zapravo ortoreksija?
Ortoreksija se može opisati kao rigidna potreba da se jede isključivo ono što osoba smatra zdravim. Problem nastaje kada pravila postanu toliko stroga da utiču na svakodnevni život, raspoloženje i odnose s drugima.
Za razliku od uobičajene brige o kvalitetu hrane, ovdje je prisutna stalna napetost i strah od „pogrešnog“ izbora.
Najčešći znakovi da ste otišli predaleko
Izbacujete čitave grupe namirnica
Ako bez medicinskog razloga eliminišete sve ugljikohidrate, masti ili određene proizvode i osjećate nelagodu pri svakoj iznimci, to može biti alarm.
Hrana utiče na vaš društveni život
Izbjegavanje rođendana, večera ili putovanja zbog straha da nećete moći kontrolisati šta jedete pokazuje da ishrana preuzima glavnu ulogu.
Opsesivno proučavate sastojke
Povremeno čitanje deklaracija je normalno, ali višesatno analiziranje svake namirnice i planiranje obroka unaprijed može ukazivati na problem.
Osjećate krivnju nakon „pogrešnog“ obroka
Ako vas jedan komad kolača ili brza večera ispuni tjeskobom i samokritikom, vrijeme je za preispitivanje odnosa prema hrani.
Kada potražiti pomoć?
Ako misli o hrani izazivaju stres ili utiču na fizičko i mentalno zdravlje, razgovor sa stručnjakom može biti važan korak. Nutricionisti i terapeuti koji se bave poremećajima u ishrani mogu pomoći da se uspostavi balans bez rigidnih zabrana.
Zdrava ishrana nije savršenstvo
Važno je odmaknuti se od razmišljanja „sve ili ništa“. Niko ne mora jesti savršeno svaki dan. Raznovrsnost, umjerenost i fleksibilnost mnogo su održiviji od strogih pravila.
Prehrambene potrebe mijenjaju se kroz život, a nekoliko manje idealnih izbora neće poništiti dugoročne zdrave navike. Cilj nije kontrola, već ravnoteža.