Zdrave masti

Pet nevjerovatnih orašastih plodova koji su spas za srce, smanjuju krvni pritisak i holesterol

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Foto: Ilustracija
Orašasti plodovi su odličan izvor zdravih masti, a oni najzdraviji među njima sadrže nutrijente koji mogu pomoći u snižavanju holesterola i još mnogo toga.

Orasi

Orah je najstariji poznati plod s drveta koji se koristi u prehrani već 10 hiljada godina. Ima brojne zdravstvene dobrobiti, a bogat je i određenim fitohemikalijama, naročito fenolima, fitatima i fitosterolima, što ga čini najboljim od najboljih i najzdravijih orašastih plodova. Odličan je izvor omega 3 masnih kiselina, koje su povezane s protuupalnim dobrobitima. Osim toga, obiluje alfa linolnom kiselinom, jednom od omega 3 masnih kiselina koja je povezana s boljim zdravljem kostiju, te prevencijom kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, prema izdanju American Journal of Clinical Nutrition, u kojem se navodi i da je jednogodišnja prehrana bogata orasima poboljšala ukupan i LDL holesterol kod pretilih žena. Orasi imaju i mnoge dobrobiti za srce, a zahvaljujući antioksidansima i proteinima koje sadrže uništavaju stanice raka debelog crijeva i dojke, pokazala je studija objavljena u časopisu Plant Foods for Human Nutrition.

Bademi

Većina badema u svijetu potiče iz Kalifornije, a zanimljivo je da potiču sa stabla iz porodice bresaka. Prisutni su od davnina i smatraju se jednim od najzdravijih orašastih plodova (i hrane općenito). I to opravdano. Časopis Journal of Nutrition objavio je istraživanje u kojem je kod pretilih ispitanika došlo do smanjenja tjelesne težine, abdominalne masti i krvnog pritiska nakon što su tokom 12 sedmica 15 posto ukupnog kalorijskog unosa uzimali iz badema. Osim toga, studija iz 2017. pokazala je da je došlo do bolje kontrole šećera u krvi, poboljšanog nivoa triglicerida i holesterola te smanjenja obima struka kod odraslih osoba s dijabetesom koje su jele bademe samo tri sedmice. Bademi su i odličan izvor vitamina E, kalcija, magnezija i folata. Možete ih grickati ili iskoristiti njihove dobrobiti konzumirajući maslac od badema, brašno od badema ili bademovo mlijeko.

Pistacije 

Amerikanci konzumiraju oko 45.000 tona pistacije svake godine, a veći dio od toga dolazi iz Irana. Istraživanje objavljeno u časopisu Metabolism pokazalo je da je došlo do značajnog smanjenja u nivou holesterola i triglicerida kod odraslih osoba s dijabetesom koje su mjesec dana svakodnevno jele pistacije. Druga skupina naučnika otkrila je da je jedenje pistacija tokom 4 mjeseca dovelo do bolje kontrole šećera u krvi kod odraslih osoba s predijabetesom. Pistacije sadrže rezervatrol, antioksidans povezan s boljim nivoom glukoze kod osoba s dijabetesom. Kako se navodi u časopisu Diabetes Care, osobe s predijabetesom su nakon redovne konzumacije pistacija imale i bolju inzulinsku rezistenciju kao i poboljšane upalne markere. Protuupalne dobrobiti mogu se pripisati fitokemikalijama iz pistacija, poput fenola, proantocijanidina i flavonoida.

Makadamija orah

Nazivaju se još i „kraljicom oraha”, a potječu iz Australije. Jedna je studija otkrila povezanost između konzumacije makadamija oraha i smanjenog rizika za bolesti srca. Revizija šest kliničkih istraživanja iz 2015. zaključila je da uvođenje makadamija oraha u prehranu pomaže u smanjenju ukupnog i LDL holesterola. Makadamija orasi su, između ostalog, dobar izvor tiamina i mangana. Ukratko, imaju mnoštvo dobrobiti za srce pa ne bi bilo loše da ih učinite dijelom svoje svakodnevne prehrane.

Indijski oraščići

Indijski oraščići su popularne grickalice koje su i zdrave i vrlo ukusne. Sadrže fitate s protuupalnim svojstvima, kao i esencijalne minerale fosfor, magnezij, bakar i mangan. Nedavno je istraživanje otkrilo da je kod muškaraca i žena s umjereno povišenim LDL holesterolom, koji su konzumirali između 16 i 36 indijskih oraščića dnevno, došlo do smanjenja ukupnog i LDL holesterola nakon mjesec dana. Ta studija, koja je objavljena u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, jedina je dosad objavljena studija koja povezuje indijske oraščiće sa poboljšanim nivoom masnoća u krvi.

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba