Istraživanja ukazuju na to da samo 30 minuta vožnje može imati terapeutski efekt, ekvivalentan tri posjete psihologu kada je riječ o mentalnom zdravlju.
Smanjenje stresa
Jedno od najvažnijih istraživanja o ovom fenomenu dolazi iz psihologije, gdje se vožnja smatra oblikom aktivnog smanjenja stresa.
Studije pokazuju da vožnja omogućava osobi da se fizički udalji od stresnih situacija, stvarajući "mentalni prostor” koji omogućava refleksiju i smanjenje anksioznosti. Ovo je, zapravo, oblik kognitivne distancijacije koja ima sličan uticaj kao terapija kod psihologa.
Vožnja također ima pozitivan uticaj na autonomni živčani sistem. Uključivanjem u vožnju, tijelo se automatski prebacuje iz stanja stresa u stanje opuštanja, snižavajući nivo kortizola (hormona stresa) i povećavajući nivo serotonina i dopamina, hormona koji su povezani s osjećajem sreće i zadovoljstva.
Sličan uticaj može se postići i kroz meditaciju ili terapijske razgovore, ali vožnja nudi brzi, fizički pristup ovom procesu.
Produktivnost
Vožnja je također korisna za mentalnu jasnoću i kreativnost.
Kognitivna psihologinja, dr. Susan Greenfield, ističe kako "kretanje u prostoru (kao što je vožnja) omogućuje mozgu da se opusti i stvori prostor za nove ideje. Razmišljanje u 'slobodnoj vožnji' može djelovati kao neformalni razgovor sa samim sobom, što je upravo ono što ljudi traže kada posjete terapeuta."
Ovaj period vožnje omogućava aktivaciju područja u mozgu koja odgovaraju za smanjenje anksioznosti i poboljšanje raspoloženja.