Stručnjaci upozoravaju da prekomjeran unos ovih pića može doprinositi razvoju anksioznih poremećaja i drugih psihičkih smetnji.
Prema analizi objavljenoj 2020. godine u časopisu Nutrients, redovna konzumacija zaslađenih gaziranih pića povezana je s 25% većim rizikom od razvoja simptoma anksioznosti i depresije.
Utiču na emocionalnu stabilnost
Autori navode da se ovaj uticaj pripisuje kombinaciji visokog unosa šećera, koji može narušiti hipotalamičko-hipofizno-nadbubrežni (HPA) osovinski odgovor na stres, te kofeina koji pojačava neurovegetativne simptome anksioznosti.
Pored psiholoških posljedica, prekomjeran unos ovih pića može dovesti i do poremećaja u regulaciji inzulina i upalnih procesa, što indirektno može uticati na moždane funkcije i emocionalno stanje. Nisu uzrok same anksioznosti, ali mogu biti značajan faktor rizika, posebno kod ranjivih grupa.
Stoga stručnjaci preporučuju ograničavanje unosa ovih pića u okviru šire strategije očuvanja mentalnog zdravlja.