Kada empatija postane teret: Kako očuvati sebe dok pomažemo drugima

Granica između saosjećanja i izgaranja

Biti empatičan znači otvoriti svoje srce prema tuđim osjećajima, ali to također znači biti ranjiv na emocionalne preopterećenosti. Empatični ljudi često se nađu u situacijama gdje preuzimaju tuđu bol, patnju ili stres, do te mjere da to počne negativno uticati na njihovu vlastitu dobrobit. Ovo se stanje često naziva "empathy burnout" ili emocionalno izgaranje zbog prekomjerne empatije.

Prepoznavanje simptoma

Prvi korak u suočavanju s teretom empatije je prepoznavanje simptoma emocionalnog izgaranja. Neki od tih simptoma uključuju:

Hronični umor: Osjećaj iscrpljenosti koji ne prolazi ni nakon odmora.

Anksioznost i stres: Povećana razina tjeskobe koja je često neproporcionalna situacijama.

Osjećaj bespomoćnosti: Osjećaj da ne možete pomoći drugima koliko biste željeli.

Povlačenje iz društva: Izbjegavanje socijalnih situacija jer su emocionalno preopterećujuće.

Fizički simptomi: Glavobolje, probavne smetnje i druge zdravstvene tegobe povezane sa stresom.

Postavljanje granica

Ključ za sprječavanje empatije da postane teret leži u postavljanju zdravih granica. Evo nekoliko savjeta kako to postići:

Naučite reći "ne": Ne možete biti svugdje za svakoga. Ponekad je u redu odbiti pomoći ako osjećate da niste u stanju.