Kako stres utječe na tijelo i može li stvarno biti krivac za neke ozbiljne bolesti?

Moderni način života često nas izlaže različitim vrstama stresa, bilo da je riječ o radnom pritisku, ličnim problemima ili brizi za budućnost. No, kako stres zapravo utiče na nas i može li doista biti krivac za neke ozbiljne bolesti?

Fiziološki uticaj stresa

Kada smo izloženi stresu, naše tijelo reaguje aktiviranjem "bori se ili bježi" odgovora, koji uključuje oslobađanje hormona poput adrenalina i kortizola. Ovi hormoni povećavaju krvni pritisak, ubrzavaju otkucaje srca i pripremaju tijelo za brzu reakciju. Ova reakcija je korisna u kratkoročnim situacijama, ali dugotrajna izloženost stresu može imati štetne posljedice.

Dugoročni uticaj stresa

Kardiovaskularne bolesti

Dugotrajni stres može povećati rizik od razvoja hipertenzije (visokog krvnog tlaka), što može dovesti do srčanih bolesti kao što su infarkt miokarda ili moždani udar.

Imunološki sistem

Stres može oslabiti imunološki sistem, čineći nas podložnima infekcijama i bolestima.

Probavni sistem

Hronični stres može uticati na probavni sistem, uzrokujući probleme poput želučanih čireva, sindroma iritabilnog crijeva ili hroničnih upalnih stanja.

Mentalno zdravlje

Depresija, anksioznost i burnout često su povezani s dugotrajnim stresom.

Psihološki uticaji stresa

Stres također može uticati na naše mentalno zdravlje. Osjećaj stalne napetosti, tjeskobe ili nedostatka kontrole može dovesti do ozbiljnih problema kao što su depresija ili panični napadi. Također može pogoršati postojeće mentalne poremećaje.

Mogućnosti prevencije i upravljanja stresom

Prevencija i upravljanje stresom ključni su za očuvanje zdravlja. Neke od metoda koje mogu pomoći u smanjenju stresa uključuju redovnu tjelesnu aktivnost, tehniku dubokog disanja, meditaciju, uspostavljanje zdravih granica u radu i osobnom životu te razvijanje društvene potpore.