Može li AI biti rješenje?
Kratak odgovor je – ne može. Međutim, vještačka inteligencija ipak nije za odbaciti, što pokazuju neki eksperimenti.
Joanna Lehner, profesorica kliničke psihologije i psihoterapije na Univerzitetu Erlangen-Nirnberg, smatra da AI može donekle pomoći, posebno mladima. Online alati su lako dostupni, što znači da su mnogi skloniji barem na taj način potražiti pomoć. To posebno vrijedi za osobe koje osjećaju otpor prema odlasku na psihoterapiju zbog straha od stigmatizacije ili srama.
Granice vještačke inteligencije
Ipak, profesorica Lehner upozorava da AI alati nisu zamjena za profesionalnu pomoć, posebno kada je riječ o kompleksnijim terapijama, poput psihoanalize.
Eksperiment sa ChatGPT-om pokazao je da AI prepoznaje simptome depresije tek nakon što korisnik detaljno iznese sve klasične simptome. U početnim fazama, AI najčešće nudi osnovne savjete poput šetnje na svježem zraku ili promjene ishrane. S druge strane, iskusni terapeut prepoznao bi problem već pri prvim naznakama.
Kada AI iznenadi
U istraživanju When ELIZA meets therapists, AI je testiran u davanju savjeta parovima. Rezultat je bio iznenađujući – učesnici su ocijenili odgovore ChatGPT-a boljim i konkretnijim od onih koje su dali terapeuti.
Međutim, profesorica Lehner naglašava da to ne znači da AI može zamijeniti psihoterapiju. Slično mišljenje dijeli i profesor Lase Zander sa Univerziteta Frajburg, ističući da savjetovanje parova nije isto što i psihoterapija, čiji je cilj smanjenje simptoma psihičkih poremećaja.
Pomoć, ali ne i zamjena
Profesor Zander vidi AI kao korisnu podršku, ali ne i zamjenu za stručnu pomoć. AI je dostupan 24/7, ne troši resurse i omogućava anonimnost, što može biti korisno za one koji izbjegavaju terapiju zbog straha od stigmatizacije.
Međutim, AI može biti samo dopuna "pravoj" terapiji – podsjetnik na vježbe kod bihejvioralne terapije ili dodatni izvor podrške kod psihoanalize.
Na kraju, AI može pomoći, ali ključna uloga i dalje ostaje na stručnjacima koji razumiju kompleksnost ljudske psihe.