Ornela Čolić za CZ: Anksioznost kod mladih sve češći problem

Na Festivalu mentalnog zdravlja, koji se održava u sklopu Dana mentalnog zdravlja, učesnici će imati priliku da učestvuju u raznovrsnim aktivnostima, koje su osmišljene da podignu svijest o važnosti mentalnog zdravlja, pruže podršku i ojačaju zajednicu.

Koje sve aktivnosti mogu očekivati učesnici Festivala mentalnog zdravlja?

- Psihološke radionice za djecu, mlade i odrasle, na kojima će se obrađivati teme kao što su upravljanje stresom, tehnike opuštanja, mindfulness, emocionalna inteligencija, samopouzdanje, i anksioznost. Zatim, kreativne radionice, poput art terapije, muzikalne terapije, ili pisanja, omogućit će učesnicima da se izraze kroz umjetnost i kreativne aktivnosti, što može biti veoma terapeutsko.

Učesnici će imati priliku da slušaju i učestvuju u panel diskusijama na temu mentalnog zdravlja, sa stručnjacima iz oblasti psihologije, psihijatrije i socijalnog rada. Na panelima će se raspravljati o aktuelnim pitanjima, kao što su stigma mentalnih bolesti, podrška zajednice i mentalno zdravlje u obrazovanju i na radnom mjestu.

Na programu su i edukativna predavanja od strane vodećih stručnjaka, umjetničke izložbe s radovima osoba koje su prošle kroz razne faze mentalnog zdravlja, filmske projekcije o temama mentalnog zdravlja, te specijalne radionice i diskusije za poslodavce i zaposlene o važnosti mentalnog zdravlja na radnom mjestu.

Briga o mentalnom zdravlju na radnom mjestu je zajednička odgovornost poslodavaca i zaposlenika. Da li u BiH poslodavci dovoljno brinu u mentalnom zdravlju, da li ima prostora za poboljšanje?

- Briga o mentalnom zdravlju na radnom mjestu u Bosni i Hercegovini je tema koja tek počinje dobivati pažnju, ali još uvijek postoji značajan prostor za poboljšanje. U mnogim slučajevima, poslodavci u BiH nisu dovoljno svjesni važnosti mentalnog zdravlja zaposlenika ili ne posvećuju dovoljno pažnje tom aspektu radne sredine.

Zaposlenici se često boje otvoreno govoriti o svojim mentalnim poteškoćama zbog straha od stigmatizacije, osude ili gubitka posla.

Poslodavci bi trebali razumjeti kako mentalno zdravlje direktno utiče na produktivnost, radne rezultate i zadovoljstvo zaposlenika, te da briga o mentalnom zdravlju može smanjiti fluktuaciju i povećati lojalnost zaposlenika.

Iako se danas puno više govori i radi na razvijanju svijesti kada je u pitanju mentalno zdravlje, i dalje postoji stigma, naročito među djecom i mladima?

- Iako se svjesnost o važnosti mentalnog zdravlja značajno povećala u posljednjih nekoliko godina, stigma i dalje ostaje veliki izazov, posebno među djecom i mladima. Mladi često doživljavaju pritisak da se uklapaju u društvene norme i da budu jaki, što može dovesti do osjećaja srama ili krivice kada se suoče s emocionalnim poteškoćama ili mentalnim problemima.

Stigma oko mentalnog zdravlja često proizlazi iz nedostatka informacija, straha od nepoznatog, te predrasuda koje su prisutne u društvu. Djeca i mladi su posebno osjetljivi na ove predrasude, jer su u fazi formiranja identiteta i samopouzdanja. Strah od osuđivanja, ismijavanja ili odbacivanja od strane vršnjaka može ih spriječiti da potraže pomoć ili da otvoreno razgovaraju o svojim osjećajima.

Ono što dodatno otežava situaciju je nedostatak adekvatnih informacija o mentalnom zdravlju u školama i drugim obrazovnim ustanovama. U mnogim sredinama, mentalno zdravlje se i dalje tretira kao tabu tema ili nešto što se odnosi isključivo na "ozbiljne" probleme, umjesto da se prepozna kao važan dio cjelokupne dobrobiti svakog pojedinca.

Kako bismo se borili protiv ove stigme, ključno je raditi na edukaciji djece i mladih o mentalnom zdravlju od ranog uzrasta, razvijati programe koji promiču emocionalnu pismenost i suosjećanje, te stvarati sigurno okruženje u kojem je normalno govoriti o mentalnom zdravlju. Uloga škola, roditelja, ali i šire zajednice je ključna u ovoj borbi, jer upravo oni mogu postaviti temelje za otvorenije i podržavajuće društvo u kojem se mentalno zdravlje tretira s istom važnošću kao i fizičko zdravlje.

Svako od nas osjeća utjecaj okruženja u kojem živi. Da li zaista okruženje u kojem se nalazimo može da nas ozdravi ili da nas razboli i unese nemir u naš život?

- Okruženje u kojem živimo ima ogroman utjecaj na naše mentalno i fizičko zdravlje. Naša svakodnevna iskustva, ljudi s kojima komuniciramo, mjesta na kojima boravimo, i opći uslovi života igraju ključnu ulogu u oblikovanju našeg emocionalnog i psihičkog stanja. Okruženje nas može ozdraviti kada je podržavajuće, stabilno i pruža osjećaj sigurnosti. To uključuje emocionalnu podršku bliskih ljudi, ugodnu fizičku sredinu, pristup prirodi, i aktivnosti koje njeguju našu mentalnu i fizičku dobrobit. Pozitivno okruženje može smanjiti stres, povećati osjećaj sreće i ispunjenosti i doprinositi boljem mentalnom zdravlju.

S druge strane, negativno okruženje – bilo da je to stalni stres na poslu, nasilni odnosi, zagađena sredina, izolacija, ili nesigurnost u zajednici – može uzrokovati anksioznost, depresiju, i druge mentalne probleme. Hronični stres može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica, uključujući fizičke bolesti poput kardiovaskularnih oboljenja i oslabljenog imuniteta.

Dakle, okruženje može i da nas ozdravi i da nas razboli, zavisno od kvalitete međuljudskih odnosa, socijalne podrške, sigurnosti, i osjećaja pripadnosti koji imamo u tom okruženju. Zato je važno stvoriti uslove koji potiču mentalno zdravlje, kako na ličnom, tako i na društvenom nivou.

U okviru Dana mentalnog zdravlja koje organizujete bit će održan prvi 'Sarajevo mental health symposium', na temu “Anksioznost kod mladih”? Koji su to najčešći okidači anksioznosti kod mladih i kako ih spriječiti?

Anksioznost kod mladih postala je sve češći problem, a okidači mogu biti brojni i povezani s različitim aspektima njihovih života. Neki od najčešćih okidača anksioznosti kod mladih uključuju:

Akademski pritisak: Visoka očekivanja od roditelja i nastavnika dovode do stresa zbog straha od neuspjeha i loših ocjena.
Socijalni pritisak: Pritisak da se uklape u društvene norme i održe pozitivnu sliku o sebi često rezultira strahom od odbijanja i izolacije.
Problemi s identitetom i samopoštovanjem: Adolescencija je faza samoistraživanja, koja može izazvati nesigurnost, posebno u vezi s pitanjima identiteta.
Tehnologija i društvene mreže: Usporedbe s nerealnim životima drugih na društvenim mrežama mogu izazvati osjećaje neadekvatnosti i usamljenosti.
Porodični i ekonomski stres: Problemi u porodici i financijske poteškoće doprinose opštem osjećaju stresa i nesigurnosti.
Nepredvidljivost budućnosti: Neizvjesnost oko karijere, klimatskih promjena i političkih problema pojačava osjećaj bespomoćnosti.

U Domu oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Sarajevu danas se održava Sarajevo Mental Health Symposium. Simpozij će okupiti stručnjake iz oblasti mentalnog zdravlja, kao i profesionalce iz prirodnih, društvenih i humanističkih nauka. Tema ovogodišnjeg Simpozija je “Anksioznost kod mladih”, sa ciljem podizanja svijesti o mentalnom zdravlju mladih.