Sedam rečenica koje bismo iznova trebali ponavljati dovode do sretnijeg života
Iako stručni terapeuti imaju značajan doprinos u poboljšanju mentalnog zdravlja, važno je shvatiti da nisu čarobnjaci i da vaša saradnja igra ključnu ulogu. Zbog toga je postavljanje jasnih ciljeva terapije izvrsna strategija za poticanje motivacije i praćenje vlastitog napretka. Prvi korak je fokusirati se na aspekte života koje želite unaprijediti, nakon čega možete zajedno s terapeutom izraditi plan akcije.
Iako su individualni ciljevi različiti i ovise o osobnim okolnostima, sedam terapeuta predložilo je konkretne i ostvarive ciljeve koji bi mogli koristiti širokom rasponu ljudi.
1. Krenut ću s aktivnim prepoznavanjem i izražavanjem vlastitih emocija
Važan početni cilj, posebno ako ste prvi put u terapiji, jeste priznati i osvijestiti svoje svakodnevne emocionalne i fizičke osjećaje, prema riječima Cassie Ekstrom, socijalne radnice. Prepoznavanje kako se osjećate, kako pozitivno tako i negativno, te bilježenje misli koje ti osjećaji izazivaju može vam omogućiti bolje razumijevanje njihovih korijena umjesto da ih izbjegavate. Terapeut vam može pružiti alate, kao što su vođenje dnevnika ili postavljanje pitanja za poticanje razmišljanja, kako biste razvijali vještine suočavanja s teškim emocijama i kasnije njihove regulacije. Iako nije lak proces, pomoći će vam u izgradnji kapaciteta za suočavanje s izazovima.
2. Razmišljat ću o svojim ‘neuspjesima‘ i pogreškama na zdraviji način
Kriviti sebe zbog nedostizanja posla iz snova ili neslavne realizacije novogodišnjih odluka nije motivirajuće. Terapeutkinja Weena Wise upozorava da je neproduktivno dopustiti da žaljenje zbog neostvarenih ciljeva ili neuspjeha zasjeni budućnost. Biti opsjednut onim što bi trebali ili nisu trebali učiniti može vas zadržati u prošlosti, što otežava napredak i osobni rast.
Različite strategije terapeuta pomažu klijentima da preispitaju negativni unutrašnji dijalog i oslobode se osjećaja kajanja. Na primjer, usredotočenje na praksu zahvalnosti može preusmjeriti pažnju s nedostataka na pozitivne aspekte života.
Weena Wise naglašava da se s nekim pogreškama može teže nositi nego s drugima, ali razvijanje produktivnog i samoprijateljskog pristupa razmišljanju o njima pomaže postavljanju uspješnih ciljeva u budućnosti.
3. Distancirat ću se od otrovnih ljudi
Terapeutkinja Jaclyn Bsales preporučuje da obratimo pažnju na to kako se osjećamo zbog ljudi u našem životu, jer postajemo slični onima s kojima smo okruženi. Ako nas ljudi u našem okruženju kontinuirano iscrpljuju, bilo psihički ili fizički, postoji prepreka da postanemo najbolja verzija sebe.
Zbog toga, cilj terapije može biti usmjeravanje prema onima koji doprinose našem životu, umjesto da ga iscrpljuju, što može uključivati postavljanje granica kao koristan alat.
4. Radit ću na postavljanju zdravih granica i sa svojim voljenima
Granice nisu nužno rezervisane samo za situacije s ljudima koji nam nisu omiljeni. Ponekad ćemo morati postaviti granice čak i sa svojim partnerima ili prijateljima.
Klinička psihologinja dr. Adia Gooden objašnjava kako se ove granice mogu odnositi na ono što smo spremni ili nespremni raditi, kao i s kim želimo ili ne želimo provoditi vrijeme.
Na primjer, ako se osjećate tjeskobno nakon izlazaka s određenom grupom prijatelja, možete jasno izraziti da ste otvoreni za dnevne aktivnosti ili šetnje parkom, ali ne za noćne izlaske s alkoholom. U situacijama s bliskim osobama koje očekuju da obavljate sve kućanske poslove, možda biste postavili specifičan i razuman raspored za određene zadatke, poput usisavanja ili čišćenja kupaonice.
Dr. Gooden naglašava da zdravi odnosi napreduju u ravnoteži, te da bi svatko tko iskreno brine o vašem blagostanju trebao razumjeti i poštovati vaše potrebe.
5. Potrudit ću se izgraditi veći sistem podrške
Imati više osoba od povjerenja na koje se možete osloniti tokom izazova može značajno pomoći u suočavanju s osjećajem preopterećenosti.
Stephanie Harimoto, terapeutkinja, sugeriše jačanje postojećih prijateljstava ili pokušaj povezivanja s novim ljudima kroz zajedničke hobije ili lokalne događaje kako biste olakšali teret. Ako ste introvertirani ili vam je izazov stvaranje novih prijateljstava u odrasloj dobi, terapeut vam može pružiti podršku u razvijanju komunikacijskih vještina ili ponuditi praktične resurse za pronalaženje istomišljenika koji će vam pružiti podršku.
6. Utišat ću svoje negativne misli
Nije uvijek lako praktikovati blagost prema sebi, posebno nakon teškog dana na poslu ili općenito lošeg dana. Psihoterapeut Matthew Braman ističe da mnogi ljudi nisu naučeni voljeti, poštovati i saosjećati s samima sobom, možda zbog unutrašnje prosudbe koja proizlazi iz kritičnog roditelja iz djetinjstva.
Ipak, Braman naglašava da se s vremenom i vježbom možete promijeniti. Isključivanje unutrašnjeg kritičkog glasa koji vam govori da niste dovoljno dobri može biti ostvariv cilj vrijedan truda.
Terapeut može pomoći u vođenju prema samosaosjećanju, koristeći tehnike koje pomažu postati svjesniji unutrašnjeg kritičara ili primjenjujući vještine kognitivno-bihevioralne terapije za zamjenu crno-bijelih distorzija uravnoteženijim razmišljanjem. Razvijanje pozitivnih afirmacija također može potaknuti optimizam i zahvalnost, kako kratkoročno, tako i dugoročno.
7. Radit ću na tome da imam zdraviji odnos s društvenim medijima
Predugo provođenje vremena na mobilnom telefonu može pridonijeti osjećaju neispunjenosti, posebno uzimajući u obzir izazove u svijetu. Klinički psiholog dr. Gavin Shafron upozorava da pretjerana upotreba društvenih medija može negativno uticati na raspoloženje, pogoršati tjeskobu, depresiju te izazvati probleme sa slikom tijela. Također, dugotrajno gledanje u ekran može utjecati na san, što može dalje uticati na mentalno stanje i odvratiti vas od ispunjavajućih aktivnosti.
Istraživanja potvrđuju ove tvrdnje. Međutim, to ne znači da je potrebno potpuno izbjegavati ovu vrstu komunikacije i istraživanja. Umjesto toga, saradnja s terapeutom može pomoći u postavljanju realističnih ciljeva i usklađivanju s boljom ravnotežom u korištenju mobilnih uređaja.