Što je jesenska depresija i kako manjak svjetlosti može utjecati na nas?
Jedan od specifičnih oblika depresije koji se često spominje je sezonski afektivni poremećaj (SAP), poznatiji kao "jesenski/zimski blues", prenosi Adiva.
Što je sezonski afektivni poremećaj?
Sezonski afektivni poremećaj predstavlja ponavljajuće epizode depresije koje se javljaju u istom godišnjem razdoblju, obično u jesen ili zimu, barem dvije godine zaredom, a simptomi često nestaju s dolaskom proljeća.
Osobe koje pate od ovog stanja često se susreću s osjećajem tuge, gubitkom energije, promjenama u apetitu, a neki mogu imati i suicidalne misli.
Uzroci i simptomi
Glavni uzrok sezonskog afektivnog poremećaja može se pripisati smanjenju dnevnog svjetla tokom hladnijih mjeseci. Manjak svjetlosti može utjecati na razine serotonina i melatonina, hormona koji reguliraju raspoloženje i spavanje.
Simptomi, prema DSM-5, dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje, uključuju osjećaj bespomoćnosti, iritabilnost, pretjerano spavanje, kao i izbjegavanje društvenih interakcija.
Kako se nositi sa simptomima?
Za upravljanje jesenskim i zimskim bluesom, stručnjaci preporučuju nekoliko pristupa. Pored tradicionalne terapije lijekovima i psihoterapijom, sve popularnija je i svjetlosna terapija. Ova metoda, koja se prvi put primjenjivala u Skandinaviji, pomaže u regulaciji hormona melatonina i neurotransmitera serotonina.
U Švedskoj, primjerice, pacijentima se savjetuje nošenje svijetle odjeće i boravak u dobro osvijetljenim prostorima.
Prevencija sezonskog afektivnog poremećaja uključuje aktivnosti koje promiču opće zdravlje i ravnotežu. Redovito vježbanje, boravak u prirodi, tehnike mindfulnessa i održavanje stabilnog ritma spavanja ključni su za smanjenje simptoma. Učenje strategija za upravljanje stresom također može biti od velike pomoći.
Iako se ovaj poremećaj ne može uvijek spriječiti, s pravim pristupom i podrškom, jesenski i zimski mjeseci mogu postati podnošljiviji.