Donosimo odgovor da li smiju vježbati ljudi koji imaju srčane probleme

Umjerena fizička aktivnost je dobrodošla za zdrave osobe, čak se preporučuje. Mlade i zdrave osobe mogu se baviti sportovima koji zahtijevaju značajan fizički napor. Važno je istaknuti da ekstremne fizičke aktivnosti nisu preporučljive i trebaju biti ograničene na mlade i zdrave pojedince bez ikakvih zdravstvenih problema.

Srce izloženo srčanim naporima

U takmičarskim sportovima, tijelo sportaša suočava se sa ekstremnim fizičkim i psihičkim opterećenjem. To predstavlja niz izazova, a samo potpuno zdravi pojedinci su u stanju podnijeti takvo opterećenje. Važno je napomenuti da srce odrasle osobe, dok miruje, pumpa pet litara krvi u krvne žile svake minute, dok tijekom intenzivne fizičke aktivnosti ta količina može doseći 25 litara ili čak više.

Ekstremni fizički napor je praćen jakim stresom, sa visokom dozom adrenalina, a zbog obilnog znojenja i dehidracije dolazi do poremećaja ravnoteže elektrolita. Adrenalin povećava frekvenciju srčanih otkucaja i snagu srčanog mišića, ali i srčanu podražljivost koja može biti okidač za nastanak po život opasnih poremećaja srčanog ritma.

U takvim okolnostima i najmanja sklonost po život opasnim aritmijama, može dovesti do iznenadne smrti. To je slika mladog, uspješnog te naoko zdravog sportaša, vrlo skupo procijenjenog u prijelaznom roku, a koji se za vrijeme takmičenja (utakmice) iznenada sruši i umre ako se vrlo brzo ne interveniše. To je razlog zašto sportaši koji se bave takmičarskim sportovima prolaze tako opsežne doktorske preglede, a sadašnja tendencija je da se ti pregledi još i pooštre, u slučaju potrebe sve do ispitivanja genetske sklonosti opasnim srčanim aritmijama.

Bavljenje sportom direktno je povezano sa prisutnošću srčanih bolesti

Često se sportaši rekreativci konzultiraju s kardiolozima kako bi utvrdili mogu li započeti s rekreacijom te do koje razine opterećenja smiju ići. Mogućnost fizičkog i psihičkog opterećenja osoba s srčanim bolestima varira ovisno o prirodi same bolesti srca.