Međutim, šta se odvija nakon što utrka počne? Evo kako stručnjaci za portal Everyday Health analiziraju utrku, kilometar po kilometar.
Prvih osam kilometara
Usred naelektrizirane atmosfere gomile mnogi trkači obično kreću brzim tempom. Dr. Siobhan M. Statuta, specijalist sportske medicine, upozorava na to jer se prerano troše zalihe energije, što dovodi do bržeg umora.
Prema dr. Marku A. Harrastu, doktoru sportske medicine, veće udaljenosti zahtijevaju povećanu pažnju na hidrataciju i unos kalorija zbog povećanog znojenja i potrošnje kalorija.
16 kilometara
Kako se kilometri gomilaju, mogu se pojaviti grčevi u želucu, koji pogađaju značajan postotak trkača na daljinu.
Potencijalni uzroci variraju od uznemirenosti probavnog trakta do preusmjeravanja krvi iz organa u mišiće, što ometa probavu. Uvođenje sportskih napitaka u ovoj fazi pomaže u nadoknadi izgubljenih elektrolita i tekućine.
10 – 24 kilometara
Kako se umor mišića pojačava, nakupljaju se otpadne tvari, izazivajući bol. Povremeno prilagođavanje koraka i održavanje plana hidratacije i prehrane ključni su za ublažavanje nelagode u mišićima i mogućih ozljeda.
28 – 32 kilometra
U ovoj se fazi javlja duboki umor, koji se pripisuje smanjenju glikogena ili općoj fizičkoj iscrpljenosti. Mentalna snaga i unos ugljikohidrata mogu pomoći.
Ciljna crta
Nakon završetka maratona kontinuirano kretanje je ključno za sprječavanje nakupljanja krvi u donjim udovima, dok bubrezi rade na preradi otpadnih tvari. Savjetuje se oprez zbog simptoma rabdomiolize, ozbiljnog stanja koje uključuje raspad mišića.