Pametna tehnologija, pasivni učenici? Skrivena strana umjetne inteligencije u obrazovanju
Umjetna inteligencija sve je prisutnija u učionicama i domovima učenika, ali njena uloga u obrazovanju izaziva sve više pitanja.
Iako digitalni asistenti mogu olakšati rješavanje školskih obaveza, stručnjaci upozoravaju da to ne znači nužno i dublje razumijevanje gradiva.
Najnovije analize koje objavljuje OECD ukazuju na zanimljiv, ali zabrinjavajući paradoks: učenici koji koriste AI alate često postižu bolje rezultate u zadacima, dok istovremeno pokazuju slabiji napredak u samostalnom razmišljanju i razumijevanju.
Brzi odgovori, ali pliće znanje
Napredni chatbotovi poput ChatGPT, Geminija ili Claudea omogućavaju učenicima da u kratkom vremenu dođu do tačnih rješenja.
Međutim, kada se ti alati uklone – primjerice tokom ispita – razlika u znanju često nestaje, a u nekim slučajevima učenici postižu i lošije rezultate nego oni koji se nisu oslanjali na AI.
Stručnjaci upozoravaju da prepuštanje razmišljanja tehnologiji može dovesti do tzv. kognitivne pasivnosti, gdje učenici više ne ulažu mentalni napor potreban za razumijevanje, već se zadovoljavaju gotovim odgovorima.

Šta se gubi kada AI razmišlja umjesto učenika?
Proces učenja ne svodi se samo na tačan odgovor, već na sposobnost povezivanja informacija, razvijanja kritičkog mišljenja i samostalnog zaključivanja.
Kada AI preuzme te procese, učenici mogu izgubiti motivaciju i interes za dublje istraživanje teme.
Istraživači ističu da prekomjerno oslanjanje na opće AI alate može oslabiti metakognitivne vještine – sposobnost razmišljanja o vlastitom razmišljanju – koje su ključne za dugoročno obrazovanje.
Postoje li AI alati koji zaista pomažu učenju?
Za razliku od univerzalnih chatbotova, specijalizirani AI sistemi razvijeni isključivo za obrazovanje pokazuju znatno bolje rezultate.
Ovakvi alati su dizajnirani da potiču učenike na razmišljanje, postavljaju dodatna pitanja i vode ih kroz proces, umjesto da nude gotova rješenja.
Prema OECD-u, takva tehnologija može biti posebno korisna i nastavnicima, naročito onima s manje iskustva, jer im pomaže u prilagođavanju nastave različitim potrebama učenika.
AI kao alat, a ne zamjena
Ključna poruka stručnjaka jeste da umjetna inteligencija u obrazovanju treba imati jasnu svrhu. Njena uloga ne bi smjela biti zamjena za trud učenika ili ljudsku interakciju, već podrška kvalitetnijem nastavnom procesu.
Obrazovanje, poručuju, mora ostati usmjereno na razvoj ljudskih sposobnosti koje tehnologija ne može zamijeniti – radoznalost, kreativnost, empatiju i samostalno razmišljanje.
Površno učenje kao skriveni rizik
Dodatna istraživanja, provedena u Sjedinjenim Američkim Državama, pokazala su da učenje uz pomoć AI-a može rezultirati površnim znanjem, čak i kada su informacije formalno tačne. U poređenju s klasičnim istraživanjem putem interneta, učenici koji se oslanjaju na AI rjeđe ulaze u temu dublje i brže gube interes.
Umjetna inteligencija može biti vrijedan saveznik u obrazovanju – ali samo ako se koristi promišljeno, umjereno i uz jasne pedagoške ciljeve.