Šapat, mirisi i teksture: Senzorna terapija efikasno pomaže anksioznoj djeci
Senzorna terapija postaje sve važniji alat u tretmanu djece s anksioznim poremećajima, poremećajem pažnje (ADHD) i senzornom integracijskom disfunkcijom (SPD).
Riječ je o pristupu koji kroz osjetilne podražaje – zvuk, dodir i miris, pomaže djeci da se smire, bolje regulišu emocije i povežu sa svojim tijelom.
Terapija se provodi kroz tihe, ritmične zvuke (poput šapata ili ambijentalne muzike), aromaterapiju s eteričnim uljima (najčešće lavandom i kamilicom) te taktilne aktivnosti – igre s teksturama kao što su kinetički pijesak, mekane kuglice, spužve ili tkanine različite gustoće.
Ovakvi podražaji aktiviraju senzorne puteve povezane s talamusom, limbikom i somatosenzornim korteksom, strukturama ključnim za regulaciju stresa i emocija.
Studije koje potvrđuju efikasnost
Prema studiji Univerziteta Michigan (2021.), djeca koja su prolazila kroz osmosedmični program senzorne integracije imala su 42% niže vrijednosti anksioznosti u odnosu na kontrolnu grupu. Slično je potvrdila i randomizirana studija objavljena u časopisu Journal of Occupational Therapy in Mental Health (2020.), koja je pokazala značajno poboljšanje fokusa i kvalitete sna kod djece s ADHD-om.
"Kada radimo sa senzornim sistemom, ne radimo samo s ponašanjem – radimo sa samom neurobiologijom djeteta", naglašava dr. Lucy Jane Miller, vodeća svjetska stručnjakinja za senzornu integraciju i osnivačica STAR instituta u Denveru.
Nije zamjena za psihološku terapiju ili farmakološki tretman, ali senzorna stimulacija može biti snažan regulator emocionalne reaktivnosti. Korištena u sklopu multidisciplinarnog pristupa, može značajno poboljšati kvalitetu života djece koja se svakodnevno bore sa senzornom preopterećenošću i anksioznošću.
Dok pričate, nesvjesno trenirate: Koliko vas koraka košta jedan poziv?
Bez dovoljno sna, dječiji imunitet pada i do 70%
