Važnost prvih pokreta: Motorika kod beba otkriva rane znakove neuroloških problema

Već od prvog dana života, bebine kretnje nisu slučajne – one su odraz zdravog funkcionisanja živčanog sistema i mozga.
Svaki refleks koji dijete pokazuje ima svoju svrhu, od refleksa sisanja koji osigurava hranjenje do Moroovog refleksa, prirodne reakcije na iznenadni podražaj. Ti refleksi su važni neurološki markeri koji omogućuju doktorima da prate djetetov razvoj.
Stručna istraživanja, poput onih objavljenih u Journal of Pediatrics i Early Human Development, ističu kako kašnjenje ili odsustvo određenih refleksa može upućivati na neurološke poremećaje. Na primjer, Moroov refleks trebao bi nestati do četvrtog mjeseca života, a njegov izostanak ili produženo trajanje može biti znak problema s moždanim funkcijama.
Slično tome, refleks hvatanja prirodno se povlači do petog mjeseca – ako ostane prisutan duže, može ukazivati na smetnje u motoričkom razvoju.
Kako prepoznati rane znakove poteškoća?
Osim praćenja refleksa, roditelji mogu obratiti pažnju na opći motorički razvoj bebe.
Kontrola glave do drugog mjeseca, okretanje s stomaka na leđa do četvrtog i sposobnost samostalnog sjedenja do šestog mjeseca samo su neki od ključnih razvojnih pokazatelja. Ako dijete značajno kasni u ovim fazama ili pokazuje slab tonus mišića, važno je obavijestiti pedijatra.
Prema istraživanju Nacionalnog instituta za dječje zdravlje u Sjedinjenim Američkim Državama, rana intervencija kod odstupanja u motoričkom razvoju može znatno poboljšati kasnije sposobnosti djeteta. Na primjer, terapije usmjerene na stimulaciju mišića i refleksa pokazale su iznimne rezultate u poboljšanju pokretljivosti kod beba s neurološkim rizicima.
Roditelji ne bi trebali paničariti zbog svakog odstupanja, ali svaka sumnja na neuobičajen razvoj motoričkih funkcija razlog je za stručnu procjenu.