Jutarnja anksioznost sve je češća, a stručnjaci otkrivaju šta je pokreće
Mnogi ljudi osjećaju nemir odmah nakon buđenja, čak i kada za to ne postoji jasan razlog.
Psiholozi objašnjavaju da jutarnja anksioznost nije rijetka pojava i da na nju mogu uticati i biološki procesi, ali i svakodnevne navike.
Stručnjaci navode da organizam ujutro prirodno povećava nivo kortizola, hormona stresa koji pomaže tijelu da se razbudi i pripremi za dan. Kod nekih ljudi taj proces može izazvati osjećaj napetosti, ubrzan rad srca ili zabrinutost čim otvore oči.
Psiholozi upozoravaju da određene jutarnje navike dodatno pojačavaju osjećaj tjeskobe. Među njima se posebno izdvaja odmah posezanje za telefonom i provjeravanje poruka, vijesti ili društvenih mreža. Mozak je neposredno nakon buđenja osjetljiviji na stresne informacije, zbog čega dan može početi osjećajem pritiska i preopterećenosti.
Još jedna česta greška je preskakanje vode i ispijanje kafe na prazan stomak. Tokom noći organizam gubi tečnost, pa dehidracija može dodatno povećati nivo stresa i nervoze.
Stručnjaci također navode da pretjerano planiranje obaveza odmah ujutro kod mnogih ljudi stvara osjećaj da su pod pritiskom još prije nego što je dan zapravo počeo. S druge strane, potpuno odsustvo plana može izazvati dodatnu nesigurnost i haos tokom dana.
Kao jedan od važnih faktora ističe se i nedostatak jutarnjeg svjetla. Kratak boravak na dnevnom svjetlu nakon buđenja može pomoći organizmu da lakše reguliše ritam spavanja, energiju i raspoloženje.
Psiholozi savjetuju da jutro započne mirnije i bez naglih stimulansa. Čaša vode, kratko istezanje, lagana šetnja ili jednostavan zadatak poput spremanja kreveta mogu pomoći da dan počne stabilnije i sa manje stresa.
Šta odgovoriti kada vas neko pita “Kako si?”, a nije vam do razgovora
