Klimatske promjene utiču na naše mentalno zdravlje: Zašto zimi osjećamo više zabrinutosti?
Dolazak zime donosi kraće dane, niže temperature i manje vremena provedenog na otvorenom, dok se prilagođavamo hladnijem vremenu, sve više pažnje posvećuje se i utjecaju klimatskih promjena na mentalno zdravlje.
Ekstremne vremenske prilike, neizvjesnost i stalne vijesti o ekološkim problemima mogu utjecati na naše raspoloženje, izazvati stres i pojačati osjećaj zabrinutosti.
Iako je posljedice klimatskih promjena na fizičko zdravlje lakše pratiti, njihov utjecaj na mentalno zdravlje još je teško precizno izmjeriti. Istraživanja ipak ukazuju na povezanost ekstremnih vremenskih prilika i psihičkih poteškoća poput anksioznosti, depresije i dugotrajnog stresa.
Toplinski valovi, poplave, oluje i gubitak doma ili izvora prihoda mogu ostaviti ozbiljne posljedice. Posebno su pogođene osobe koje su direktno doživjele prirodne katastrofe.
Zimski period za mnoge znači manje dnevne svjetlosti, manje aktivnosti na otvorenom i promjene raspoloženja. Iako sezonske promjene raspoloženja nisu isto što i posljedice klimatskih promjena, mogu dodatno utjecati na naše psihičko stanje.
Tu je i takozvana eko-anksioznost, osjećaj straha, bespomoćnosti ili zabrinutosti zbog budućnosti planete. Stalno praćenje negativnih vijesti o klimatskim promjenama može pojačati takve osjećaje.
Stručnjaci ističu važnost dostupne psihološke pomoći, ali i preventivnih mjera. Boravak na dnevnom svjetlu, redovna fizička aktivnost, održavanje društvenih kontakata i ograničavanje izloženosti uznemirujućim vijestima mogu pomoći u očuvanju emocionalne ravnoteže.
Bliže se praznici, a s njima i obilniji obroci: Kako se vratiti zdravoj ishrani?
