Jedna osobina mogla bi imati važnu ulogu u očuvanju pamćenja

Novo istraživanje pokazalo je da optimističnije osobe imaju oko 15 % manji rizik od razvoja demencije, što otvara zanimljivo pitanje o povezanosti pozitivnog razmišljanja i zdravlja mozga.

Može li pozitivan pogled na svijet pomoći u očuvanju pamćenja i mentalnih sposobnosti? Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Journal of the American Geriatrics Society, optimizam bi mogao imati važnu ulogu u zdravlju mozga tokom starenja.

Istraživanje je obuhvatilo više od 9.000 starijih osoba u SAD-u, koje su naučnici pratili tokom 14 godina. Njihov nivo optimizma procjenjivan je pomoću standardiziranih upitnika, a rezultati su pokazali da su osobe s izraženijim optimizmom imale približno 15 posto manji rizik od razvoja demencije u odnosu na prosjek.

Važno je naglasiti da rezultati ukazuju na povezanost, a ne dokazuju da optimizam direktno sprečava demenciju. Ipak, istraživanje sugerira da naš mentalni stav može biti jedan od faktora koji doprinose zdravijem starenju.

Postoji nekoliko mogućih objašnjenja ove povezanosti. Osobe koje imaju pozitivniji pogled na život često lakše upravljaju stresom, aktivnije učestvuju u svakodnevnim aktivnostima i više pažnje posvećuju vlastitom zdravlju.

Takav način života može podrazumijevati redovno kretanje, kvalitetnije društvene odnose i bolje suočavanje sa svakodnevnim izazovima. Sve su to faktori koji mogu doprinijeti očuvanju kognitivnih funkcija.

Stručnjaci također ukazuju na moguću ulogu hormona stresa, poput kortizola, te upalnih procesa u organizmu. Ipak, potrebno je još istraživanja kako bi se preciznije razumjelo na koji način optimizam može biti povezan sa zdravljem mozga.

Dobra vijest je da pozitivan pogled na život nije nužno osobina s kojom se samo rađamo. Način razmišljanja može se postepeno mijenjati kroz svakodnevne navike.

Jedan od jednostavnih koraka jeste prakticiranje zahvalnosti, odnosno svakodnevno izdvajanje vremena za stvari koje nas čine sretnima. Korisno je i pokušati drugačije sagledati izazovne situacije, održavati bliske odnose s ljudima do kojih nam je stalo te pronaći vrijeme za fizičku aktivnost.

Iako optimizam nije garancija zaštite od demencije, ovo istraživanje podsjeća da briga o zdravlju mozga ne podrazumijeva samo fizičke navike već i način na koji se odnosimo prema životu.