Naučnici otkrili koliko koraka može pomoći u očuvanju zdravlja mozga u starosti

Novo istraživanje pokazalo je da čak i relativno malo povećanje svakodnevne fizičke aktivnosti može biti povezano s boljim kognitivnim sposobnostima i očuvanjem funkcija mozga tokom starenja.

Istraživanje su proveli naučnici s Medicinskog fakulteta Baylor u Houstonu, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Scientific Reports. Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost između fizičke aktivnosti, krvnog pritiska i zdravlja mozga.

U istraživanju su analizirani podaci 3.093 učesnika, starosti od 18 do 93 godine, koji su tokom dužeg perioda koristili Fitbit uređaje za praćenje dnevne aktivnosti. Podaci su prikupljani u okviru programa „All of Us“, u periodu od 2009. do 2023. godine.

Osim broja dnevnih koraka, istraživači su pratili i krvni pritisak učesnika te procjenjivali njihove kognitivne sposobnosti. Posebna pažnja posvećena je koncentraciji, vizuelnoj pažnji, samokontroli i sposobnosti prepoznavanja emocija.

Rezultati su pokazali da su osobe koje su s vremenom povećale broj dnevnih koraka za približno 1.000 imale bolje rezultate na pojedinim testovima u odnosu na manje aktivne vršnjake. Posebno su se istakle sposobnosti usmjeravanja pažnje i kontrole impulsa.

S druge strane, kod osoba s višim krvnim pritiskom zabilježeni su slabiji rezultati na testovima koji procjenjuju samokontrolu i donošenje odluka.

Naučnici su također utvrdili da je veća fizička aktivnost povezana s nižim vrijednostima gornjeg krvnog pritiska. Ipak, naglašavaju da su uočene razlike bile relativno male te da istraživanje ne dokazuje da povećanje broja koraka direktno uzrokuje poboljšanje moždanih funkcija.

Stručnjaci smatraju da fizička aktivnost može doprinijeti očuvanju zdravlja mozga kroz nekoliko različitih mehanizama. Neuropsihologinja dr. Shannel Elhelou, koja nije učestvovala u ovom istraživanju, objašnjava da redovno vježbanje pozitivno djeluje na kardiovaskularni sistem i pomaže u kontroli zdravstvenih problema poput visokog krvnog pritiska i dijabetesa. Upravo ova stanja mogu negativno utjecati na krvne sudove mozga.

Osim toga, fizička aktivnost može podstaći neuroplastičnost, odnosno sposobnost mozga da stvara nove veze i prilagođava se promjenama. Važnu ulogu u tom procesu ima i BDNF, moždani neurotrofni faktor koji doprinosi rastu i održavanju nervnih ćelija. Prema riječima doktora, ovi procesi mogu biti posebno značajni za dijelove mozga zadužene za učenje i pamćenje, uključujući hipokampus.

Redovno kretanje može poboljšati i kvalitet sna te raspoloženje, što dodatno doprinosi boljem svakodnevnom funkcionisanju mozga. Kako bi sačuvali zdravlje i ostali aktivni tokom godina, stručnjaci savjetuju da ljudi odaberu oblik kretanja koji im odgovara i koji mogu redovno prakticirati.

Preporuka je najmanje 150 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično. Uz to se savjetuju vježbe za jačanje mišića najmanje dva puta sedmično, kao i aktivnosti koje poboljšavaju ravnotežu, posebno kod starijih osoba. Među korisnim aktivnostima izdvajaju se brzo hodanje, plivanje, ples i vožnja bicikla. Najvažnije je prilagoditi intenzitet i vrstu vježbanja vlastitim mogućnostima.

Ipak, za očuvanje zdravlja mozga nije dovoljno osloniti se samo na fizičku aktivnost. Kvalitetan san, redovna medicinska briga, mentalna stimulacija i održavanje društvenih kontakata također imaju važnu ulogu.