Epidemija upale pluća: Pet stvari koje treba da znate o ovoj respiratornoj infekciji

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je potvrdila da nije bilo novih patogena koji izazivaju zabrinutost, ali je istakla da su djeca, nakon dugog perioda izolacije tokom pandemije, bila podložnija infekcijama.

Evo pet ključnih informacija o upali pluća:

Šta je upala pluća?

Upala pluća je upala pluća koju najčešće izazivaju bakterije, virusi ili gljivice. Svi mogu dobiti upalu pluća, ali su najugroženiji djeca, stariji ljudi i osobe sa oslabljenim imunitetom ili hroničnim bolestima poput srčanih i plućnih.

Simptomi

Simptomi uključuju groznicu, kašalj, kratak dah, bolove u grudima i opštu slabost. Ako se ne liječi, može dovesti do komplikacija poput respiratorne insuficijencije, sepse ili smrti. Rana dijagnoza i tretman su ključni za smanjenje rizika od ozbiljnih posljedica.

Kako se prenosi?

Upala pluća se prenosi kapljičnim putem (kašalj, kijanje) i kontaktom s kontaminiranim površinama. Patogeni mogu da dospiju u pluća nakon što ih udahnemo iz nosa ili grla zaražene osobe.

Liječenje

Antibiotici su efikasni kod bakterijskih infekcija, dok se kod virusnih upala pluća liječenje uglavnom fokusira na simptome. U težim slučajevima, potrebna je hospitalizacija, gdje se pacijentima često daju tečnosti, antibiotici i kiseonik. Takođe, pluća mogu biti snimljena rendgenom.

Prevencija

Vakcine protiv pneumokoka i gripa mogu smanjiti rizik od upale pluća, iako ne mogu u potpunosti da je spriječe. Osim vakcinacije, važno je održavati dobru higijenu, redovno prati ruke, izbjegavati pušenje i voditi zdrav život sa fizičkom aktivnošću i pravilnom ishranom kako bi se ojačao imuni sistem.

Prema podacima Američkog instituta za srce, pluća i krv, vakcinacija smanjuje ozbiljnost bolesti i trajanje simptoma. Iako vakcina nije potpuna zaštita, ona može značajno smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija.