Anemija je poremećaj krvi koji nastaje kada ljudi imaju nizak nivo crvenih krvnih zrnaca (CRV) i hemoglobina. Zbog toga se mnogi ljudi pitaju može li darivanje krvi dovesti do ovog stanja.
Darivanje krvi je plemenit čin, ali važno je prvo procijeniti svoje zdravlje i razmotriti potencijalne rizike prije darivanja. Kada darujete krv, tijelo gubi određeni broj crvenih krvnih zrnaca (CRV), koja sadrže hemoglobin i željezo, što može izazvati umor, vrtoglavicu, mučninu i lakše modrice. Međutim, ovo nije uvijek slučaj.
Jedna od čestih briga kod čestih darivatelja krvi je da li darivanje može dovesti do anemije, poremećaja krvi koji nastaje uslijed nedostatka CRV ili hemoglobina. Dr. Vichar Nigam, konzultant za unutrašnju medicinu u bolnici Manipal, Kharadi, Pune, objašnjava ovu sumnju i pomaže razjasniti situaciju.
Može li darivanje krvi izazvati anemiju?
Dr. Nigam objašnjava da darivanje krvi ne dovodi do anemije. Međutim, obavezno je provesti provjeru hemoglobina prije darivanja kako bi se osiguralo da osobe s niskim nivoima hemoglobina ne dođu u opasnost od anemije, napominje on.
Pravi uzroci anemije su nedostatak željeza zbog nedovoljnog unosa željeza, određene infekcije, genetski poremećaji, hronične bolesti i teški gubitak krvi (za razliku od pažljivo nadgledanih darivanja krvi).
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), anemija je globalni javnozdravstveni problem koji posebno pogađa malu djecu, adolescentkinje koje imaju mjesečne cikluse, žene, kao i trudnice i žene u postporođajnom periodu.
Koliko željeza možete izgubiti prilikom svakog darivanja krvi?
Prema dr. Nigamu, svaki dar krvi od 350 ml rezultira gubitkom približno 25-26 mg željeza, piše onlymyhealth.com. Ovaj gubitak željeza, uz smanjenje CRV i potencijalni gubitak tekućine, ponekad može izazvati simptome poput vrtoglavice, slabosti, umora i nesvjestice.
Ko treba i kada izbjegavati darivanje krvi?
Neke osobe imaju veći rizik od razvoja anemije nakon darivanja krvi. Žene koje imaju obilna menstrualna krvarenja (menoragija) i osobe s niskim nivoima hemoglobina (oko 11 ili 12) posebno su podložne.
Dr. Nigam navodi specifične situacije u kojima darivanje krvi treba strogo izbjegavati:
Urođeni poremećaji metabolizma krvi: Osobe s bolestima poput srpaste anemije i talasemije ne smiju darivati krv.
Pre-existing anemija: Osobe s nivoima hemoglobina ispod 12 trebaju izbjegavati darivanje krvi.
Poremećaji organa: Pacijenti s problemima sa srcem, jetrom ili bubrezima ne smiju darivati krv.
Infekcije: Osobe koje boluju od bilo kakvih infekcija trebaju odgoditi darivanje krvi dok se potpuno ne oporave.
Kako česti darivatelji mogu spriječiti anemiju?
Za osobe koje često daruju krv, važno je održavati adekvatne nivoe željeza. Dr. Nigam naglašava značaj uravnotežene ishrane bogate željezom i vitaminima. Takođe se preporučuju redovne provjere nivoa hemoglobina kako bi se pratila količina željeza i spriječio razvoj anemije.
Također, važno je obratiti pažnju na uobičajene simptome anemije, uključujući umor, otežano disanje, vrtoglavicu, glavobolju, blijedu kožu i nenormalno ili povećano menstrualno krvarenje kod žena.
Za one koji su podložniji razvoju anemije, hrana bogata željezom, uključujući crveno meso, plodove mora, grah, tamno zeleno povrće, sušeno voće i žitarice obogaćene željezom, može pomoći u smanjenju rizika. Ako su nivoi željeza vrlo niski, preporučuje se konzultacija s ljekarom za dodatke željeza.
Mogu li bacili iz javnog prijevoza biti smrtonosni?
Krvna slika koja upozorava: Može li anemija prerasti u leukemiju?
