Simptomi koje ne smijete ignorisati: Rani znakovi autoimunih bolesti

Upravo to se dešava kod autoimunih bolesti, koje mogu zahvatiti gotovo svaki dio tijela i pogađaju desetine miliona ljudi širom svijeta.

Iako su češće kod žena, mogu zahvatiti i muškarce, djecu i odrasle, a broj oboljelih raste.

Novi istraživački radovi nude nadu u terapije koje ne samo da ublažavaju simptome, nego potencijalno „preprogramiraju“ imunološki sistem.

Najdalje je otišla terapija CAR-T, prvobitno razvijena za rak, koja uništava B-ćelije imunog sistema – kako „rogue“ tako i normalne – a nove koje se razviju su zdravije.

Šta su autoimune bolesti?

Autoimune bolesti su hronične i mogu biti blage ili opasne po život. Postoji više od 100 različitih vrsta:

• Reumatoidni artritis i psorijatični artritis napadaju zglobove.
• Sjögrenova bolest uzrokuje suhe oči i usta.
• Myositis i mijastenija gravis slabe mišiće, pri čemu mijastenija utiče na način na koji nervi šalju signale.
• Lupus može uzrokovati osip u obliku leptira, bol u zglobovima i mišićima, povišenu temperaturu i oštećenje bubrega, pluća i srca.
• Bolesti su nepredvidive: čak i pacijenti koji duže vrijeme nemaju simptome mogu iznenada doživjeti flare.

Zašto je dijagnoza teška?

Simptomi su često nespecifični, varljivi i mogu imitirati druge bolesti. Dijagnoza zahtijeva više testova, uključujući krvne analize za antitijela koja napadaju zdravo tkivo. Ponekad prođe i nekoliko godina i pregleda kod različitih ljekara prije nego što se postavi tačna dijagnoza.

Kako imunološki sistem „izgubi kontrolu“?

Imunološki sistem obično razlikuje strane prijetnje od vlastitih ćelija. Kada imunološke ćelije ili antitijela „pomisle“ da su zdrave ćelije prijetnja, dolazi do autoimune reakcije. Ponekad „miritelji“ sistema ne uspiju smiriti upalu nakon borbe sa infekcijom, što može pokrenuti bolest.

Okidači autoimunih bolesti

Većina autoimunih bolesti nije uzrokovana jednom genetskom greškom, već kombinacijom gena i okidača iz okoline – infekcija, pušenje ili zagađenje mogu pokrenuti bolest.

Primjer: virus Epstein-Barr, poznat po uzroku mononukleoze, može potaknuti razvoj multipla skleroze ili lupusa kod osjetljivih osoba. Virus ostaje „skriven“ u B-ćelijama imunog sistema, povremeno ih potičući na upalnu reakciju.

Ko je najugroženiji?

Žene čine oko 80% pacijenata, što se pripisuje hormonima i specifičnostima X hromozoma.
Muškarci takođe mogu oboljeti, primjerice od rijetkog VEXAS sindroma koji uglavnom pogađa muškarce starije od 50 godina.
Određene etničke grupe su više ugrožene: lupus je češći kod Crnih i Latinoameričkih žena, dok sjevernoevropske populacije imaju veći rizik od multiple skleroze.

Liječenje autoimunih bolesti

Tradicionalno, liječenje je bilo ograničeno na kortikosteroide i široke imunosupresive sa mogućim ozbiljnim nuspojavama, uključujući infekcije i povećan rizik od raka.

Danas postoje ciljane terapije koje djeluju na specifične molekule i manje potiskuju imunološki sistem, ali kod mnogih bolesti i dalje se primjenjuje metoda pokušaja i pogreške.