BiH godišnje troši više od 50 miliona eura na školovanje medicinara, a oni odlaze

Nedostatak perspektive glavni je razlog koji tjera veliki broj građana BiH da krenu trbuhom za kruhom.

Većina mladih školuje se kako bi se zaposlila u zemljama EU, a to je posebno izraženo kod medicinskih djelatnika. Medicinskog osoblja nedostaje u cijeloj Njemačkoj, zbog toga na sve načine pokušavaju privući nove radnike.

Plate medicinskog osoblja, posebno medicinskih sestara, ovise o odjelu na kojem rade, saveznoj državi, radnom vremenu i stepenu obrazovanja. Prosječni mjesečni prihod za medicinsko osoblje je 2900 eura na puno radno vrijeme i 1996 na pola radnog vremena. Najbolje plate medicinske sestre imaju u Münchenu i ta prosječna plaća iznosi 4080 eura, piše Večernji list BiH.

Upozorenje Bergu

Posljednji podaci Agencije za rad i zapošljavanje u BiH su poražavajući. U sedam godina u Njemačku je otišlo raditi šest hiljada medicinskih radnika. Od 2013. do 2020. u Njemačku je otišlo raditi gotovo 6000 medicinskih djelatnika i njegovatelja. Podaci su to samo jedne institucije koja posreduje u zapošljavanju.

"Posljednjih godina mladi upisuju medicinske škole prvenstveno radi odlaska iz BiH. - Većina mojih prijatelja iz razreda planira ići vani. Zato je većina nas i upisala medicinsku školu. I moj je plan ići vani. Hrvatska, Irska, Njemačka, nije toliko ni važno gdje. Samo želim što prije uzeti diplomu i otići odavde. Ovdje ne vidim perspektivu. Ne želim biti kao moji roditelji, raditi po cijele dane i na kraju ne ostvariti ništa" izjavio je jedan učenik srednje medicinske škole.

Medicinari koji su u inostranstvu kažu kako tamo dobiju ono što zaslužuju – poštovanje, priliku za napredovanje i nagradu za svoj rad. Na isti način razmišljaju i mnogobrojni mladi ljekari. I njih je sve manje.

A školovanje medicinskih radnika državu košta prilično veliki iznos, što ne bi bilo sporno da oni ostaju u BiH. Nažalost, ovdje se školuje kadar za mnogo bogatiji Zapad.

"BiH godišnje troši više od 50 miliona eura na obrazovanje medicinskih djelatnika, od kojih je moguće da će neki raditi negdje u inostranstvu", poručila je glavna sekretarica Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Majlinda Bregu.

Upitala je hoće li zapadni Balkan nastaviti s proizvodnjom besplatne radne snage za druge ili će napraviti okružje u kojem će mladi željeti ostati.

"Što mladi misle o svemu tome? U okviru ovogodišnjeg izdanja istraživanja Balkan Barometar pitali smo mlade ljude o prioritetnim oblastima kojima, prema njihovu mišljenju, vlasti trebaju posvetiti više pažnje. Mogućnost zapošljavanja istaknulo je 47% mladih, 38% je spomenulo obrazovanje, a 26% je kao prioritet navelo sigurnost - ukazala je Bregu. Istraživanje je pokazalo da 70,6% ispitanika u dobi od 18 do 25 godina razmatra život i rad u inostranstvu", napomenula je Bregu i zaključila da bi, ako se te namjere ostvare, zapadni Balkan uskoro mogao postati društvo koje stari. Dakle, siromašna BiH financira školovanje kadra za EU.

Odlazak ljekara

Nažalost, tačna evidencija ljekara koji su napustili BiH ne postoji, međutim, ilustracije radi, navedimo podatke Ljekarske komore FBiH, koji kažu da je BiH samo u 2018. napustilo 267 ljekara.

Godinu prije taj broj bio je veći jer su BiH napustila 362 ljekara! Ljekarska komora USK-a izašla je u javnost s podacima da je tokom 2020. ukupno 14 ljekara ispisano iz Registra ljekara, 2021. iz Registra je ispisano 17 ljekara, a u 2022. ukupno 15.

Brisanje iz evidencije Ljekarske komore ne traže svi, što samo može značiti da je broj onih koji su otišli veći.

(Cuvajzdravlje.ba)