Često ponavljate ista pitanja ili gubite nit razgovora? Ovo mogu biti rani znakovi Alzheimera

Ipak, kada promjene u pamćenju postanu učestale i počnu ometati svakodnevne obaveze, važno je obratiti pažnju na njih.

Alzheimerova bolest razvija se postepeno, a njeni prvi simptomi mogu biti toliko blagi da ih porodica i sama osoba često pripisuju umoru, stresu, nedostatku sna ili uobičajenom starenju. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je posebno važno pratiti promjene koje se ponavljaju i postepeno postaju izraženije.

Prema podacima navedenim u istraživanju portala EatingWell, više od sedam miliona Amerikanaca starijih od 65 godina živi s Alzheimerovom bolešću. Procjene pokazuju da bi taj broj do 2060. godine mogao dostići 13,8 miliona.

Postoje četiri vrste promjena koje mogu ukazivati na rane probleme s kognitivnim sposobnostima.

Zaboravnost koja počinje utjecati na svakodnevni život

Povremeno zaboravljanje nije neobično, ali drugačiju pažnju zahtijevaju situacije u kojima osoba više puta postavlja isto pitanje, ne sjeća se odgovora koji je upravo dobila ili zaboravlja razgovore i događaje od prije nekoliko sati.

Dok se starijih događaja može prisjećati prilično jasno, pamćenje novih informacija postaje sve teže. Razlog je što Alzheimerova bolest često u ranoj fazi pogađa dijelove mozga zadužene za stvaranje i čuvanje novih sjećanja, uključujući hipokampus.

Dr. Manisha Parulekar objašnjava da ponavljanje istih pitanja u kratkom vremenskom razmaku može biti jedan od znakova poteškoća s pamćenjem. Slično ističe i dr. Paul Schulz, koji upozorava da osoba može pamtiti događaje od prije nekoliko decenija, ali imati problem s prisjećanjem nečega što se dogodilo istog dana.

Poteškoće s obavljanjem poznatih aktivnosti

Još jedan znak koji ne treba zanemariti jeste kada osoba počne imati problema s radnjama koje je ranije obavljala bez razmišljanja.

To može biti zbunjenost tokom vožnje poznatom rutom, teškoće pri obavljanju kućnih poslova ili nemogućnost praćenja pravila igre koju je godinama igrala. Ponekad osoba zaboravi redoslijed koraka u aktivnosti koja joj je ranije bila potpuno jednostavna.

Prema riječima dr. Manishe Parulekar, ovakve promjene mogu biti povezane sa slabljenjem izvršnih funkcija mozga. One su važne za organizaciju, planiranje i uspješno obavljanje zadataka koji zahtijevaju nekoliko uzastopnih koraka.

Posebno je važno reagovati ako zbunjenost počne ugrožavati sigurnost. Primjeri su ostavljanje uključenog šporeta, pogrešno korištenje kućanskih uređaja ili poteškoće tokom vožnje.

Sve teže pronalaženje riječi i praćenje razgovora

Promjene u govoru i komunikaciji također mogu biti među prvim pokazateljima kognitivnih poteškoća.

Osoba može početi zastajkivati usred rečenice jer ne može pronaći odgovarajuću riječ. Može zaboravljati nazive predmeta koje svakodnevno koristi, ponavljati iste dijelove razgovora ili imati problema s praćenjem teme o kojoj se govori.

Dr. Jordan Weiss ističe da Alzheimerova bolest može utjecati na moždane regije zadužene za jezik i komunikaciju. Ipak, važno je znati da poteškoće u izražavanju mogu imati i druge neurološke ili zdravstvene uzroke.

Zbog toga svaku trajnu promjenu u govoru treba razmotriti s ljekarom, posebno ako se s vremenom pogoršava.

Problemi s planiranjem i donošenjem odluka

Promjene u sposobnosti organizacije mogu se primijetiti i kod ljudi koji su ranije bili veoma samostalni i odgovorni u svakodnevnim obavezama.

Primjerice, osoba koja je godinama bez problema vodila kućne finansije može početi griješiti prilikom plaćanja računa. Može imati poteškoće s praćenjem recepta, raspoređivanjem obaveza ili organizacijom aktivnosti koje zahtijevaju više koraka.

Takve promjene mogu ukazivati na poteškoće u izvršnim funkcijama, odnosno sposobnosti mozga da planira, procjenjuje situacije i rješava probleme.

Dr. Jordan Weiss savjetuje da se posebna pažnja obrati na razliku između trenutnih sposobnosti osobe i onoga što je ranije mogla obavljati bez poteškoća.

Šta uraditi ako primijetite ove promjene?

Prvi korak je razgovor s ljekarom. Iako sumnja na Alzheimerovu bolest može izazvati strah i zabrinutost, odgađanje pregleda ne donosi korist. Pravovremena procjena može pomoći da se utvrdi šta uzrokuje promjene i razmotri odgovarajući pristup liječenju i podršci.

Stručnjaci savjetuju da prije pregleda zabilježite šta ste primijetili, kada su se prve promjene pojavile i koliko često se ponavljaju. Korisno je navesti i konkretne situacije u kojima osoba ima poteškoće, jer takve informacije mogu pomoći ljekaru tokom procjene.

Važno je naglasiti da problemi s pamćenjem ne znače automatski Alzheimerovu bolest. Slične tegobe mogu izazvati i stanja koja se mogu liječiti, poput nedostatka određenih vitamina, poremećaja rada štitne žlijezde ili neželjenih efekata lijekova.

Rano prepoznavanje promjena omogućava da se na vrijeme provjeri njihov uzrok. Ako se potvrdi Alzheimerova bolest, ranija dijagnoza pruža više prostora za razgovor o dostupnim mogućnostima liječenja, planiranju buduće njege i podršci osobi i njenoj porodici.