Tokom ljetnih mjeseci intenzivno je znojenje normalna pojava i dio je našeg mehanizma hlađenja tijela. Međutim, ako se pojačano znojimo i pritom imamo neke druge simptome, bit će potrebno provjeriti naše zdravlje.
Brojni složeni i međusobno povezani procesi preduslov su sposobnosti održavanja tjelesne temperature u ljudskom tijelu. Jedan od mehanizama kojim se to ostvaruje je i znojenje. Znoj se luči iz žlijezda znojnica raspoređenih kroz čitavu kožu, a koje na odgovarajuće podražaje lučenjem znoja omogućavaju hlađenje tijela. Struktura u centralnom nervnom sistemu koja nadzire i koordinira tim procesima zove se hipotalamus.
Kada znojenje upućuje na određeno stanje/bolest?
Fiziološki odgovor u vidu pojačanog znojenja normalan je odgovor na pojačan mišićni rad, posebno tokom ljetnih mjeseci. Kada se organizam inficira bilo kojim infektivnim faktorom (bakterija, virus, paraziti), pojačano znojenje predstavlja reaktivni imunosni odgovor s ciljem suzbijanja infekcije.
Prekomjerno znojenje samo po sebi je nespecifičan simptom/znak koji ne možemo ciljano povezati s određenim stanjem ili bolešću. Tek nadopunom odgovarajućim anamnestičkim podacima tijekom uobičajenog liječničkog pregleda, dalje tražimo uzrok koji dovodi do prekomjernog znojenja.
Nerijetko se poremećaj funkcionalnog stanja žlijezda s unutarnjim izlučivanjem (endokrine žlijezde) manifestira upravo preznojavanjem kao jednim od vodećih simptoma.
Preznojavanje zbog štitnjače
Različiti poremećaji funkcije štitnjače povezani su s prekomjernim znojenjem.
Značajno češće je znojenje povezano s ubrzanim radom štitnjače – hipertireozom. Najčešći uzrok hipertireoze je autoimuna upalna bolest – Gravesova bolest, pri čemu se uz preznojavanje bolest klinički očituje i ubrzanim radom i lupanjem srca, ubrzanom peristaltikom crijeva uz, nerijetko, i proljevaste stolice, intolerancijom na toplinu/vrućinu, pojačanim apetitom uz popratno mršavljenje te nizom drugih manje specifičnih simptoma i/ili znakova.
Znojenje zbog tumora srži nadbubrežne žlijezde
Hormonski aktivan tumor srži nadbubrežne žlijezde (feokromocitom) se očituje iznenadnom pojavom preznojavanja, predstavljajući jedan od vodećih simptoma uz popratno značajan porast krvnog tlaka te različite stupnjeve kratkotrajnog poremećaja svijesti.
Karakter lučenja prekomjerne količine katekolamina (adrenalin, noradrenalin) je pulsatilan ili „na mahove“. Najčešći pristup liječenju biokemijski i slikovno potvrđenog feokromocitoma je kirurško.
Bolesti hipofize
Neki od hormonski aktivnih tumora hipofize manifestiraju se prekomjernim znojenjem, kao sporednim simptomom. Radi se o somatotropinomu, benignom, ali hormonski aktivnom tumoru koji prekomjerno luči hormon rasta.
Liječenje znojenja se ovdje također svodi na liječenje osnovnog uzroka.
Karcinoidni sindrom
Karcinoidni sindrom predstavlja skup simptoma i znakova uzročno povezanih s aktivnošću neuroendokrinih tumora.
Tipični znakovi karcinoidnog sindroma su pojava crvenila (dominantno po licu i vratu) uz popratno znojenje, proljevaste stolice, teškoće disanja, bolove i grčeve u trbuhu te bolesti srčanih zalistaka.
Neuroendokrini tumori lokalizirani su u više organa i organski sustava – pluća, želudac, tanko i debelo crijevo, gušterača, rjeđe na drugim lokalizacijama. Kliničko ponašanje posljedica je prekomjernog lučenja hormona serotonina, a ostale manifestacije ovise o lokalizaciji samog tumora.
Već spomenuti feokromocitom, uslijed prekomjernog lučenja katekolamina, dovodi do preznojavanja, hipertenzivnih kriza uz poremećaj stanja svijesti. Inzulinom gušterače, neuroendokrini tumor uslijed prekomjernog lučenja hormona inzulina dovodi do hipoglikemija.
