Klima ne hladi samo prostoriju: Ljekari upozoravaju na zdravstvene tegobe koje može izazvati

Mnogi u njima pronalaze spas od visokih temperatura, a nerijetko rade satima i podešeni su na veoma niske vrijednosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da dugotrajan boravak u klimatiziranim prostorijama može imati određene posljedice po zdravlje.

Ljekari opće prakse za The Independent objasnili su na koje dijelove organizma klima-uređaji mogu utjecati i kako ublažiti moguće tegobe.

Koža

Jedna od najčešćih posljedica boravka u klimatiziranim prostorijama je isušivanje kože.

"Klima-uređaji uklanjaju vlagu iz zraka kako bi prostor bio ugodniji, ali istovremeno mogu ubrzati gubitak vlage iz kože", objašnjava dr. Opel Baker iz klinike Mayfield u Brightonu.

Zbog toga se mogu javiti zategnutost, perutanje i osjećaj suhoće kože, a kod osoba koje već imaju osjetljivu ili suhu kožu simptomi mogu biti još izraženiji. U pojedinim slučajevima mogu se pogoršati ekcem ili ispucale usne.

Oči

Suh zrak ne utiče samo na kožu nego i na oči.

"Boravak u klimatiziranim prostorijama može izazvati peckanje, žarenje i osjećaj suhoće očiju. Zamućen vid javlja se vrlo rijetko, ali nije isključen", navodi dr. Baker.

Dodaje da osobe koje nose kontaktna sočiva često osjećaju veću nelagodu te savjetuje češće treptanje kako bi se oči prirodno ovlažile.

Nos i grlo

Klimatizirani zrak može isušiti i sluznicu nosa i grla.

"Kada sluznica izgubi vlagu, postaje nadražena, što može dovesti do grlobolje, začepljenog nosa ili promuklosti", kaže dr. Baker.

S njim se slaže i dr. Lucy Hooper iz Londona, suosnivačica kompanije Coyne Medical, koja ističe da je sluz važan dio prirodne odbrane organizma.

"Kada su nos i grlo suhi, sluz se teže uklanja, a upravo ona pomaže u zaštiti od infekcija", pojašnjava.

Kod pojedinih osoba može doći i do krvarenja iz nosa jer se isušena sluznica lakše oštećuje, naročito nakon snažnog ispuhivanja nosa ili dodirivanja.

Pluća

Nepravilno održavani klima-uređaji mogu predstavljati dodatni problem.

"Ako se filteri ne čiste redovno, klima može širiti prašinu, polen i plijesan, što može nadražiti pluća i izazvati napade astme", upozorava dr. Baker.

Dr. Hooper dodaje da takvo okruženje povećava rizik od respiratornih infekcija, posebno kod osoba koje već imaju hronične bolesti pluća.

Glavobolja i bolovi u mišićima

Mnogi su nakon dužeg boravka u rashlađenim prostorijama osjetili glavobolju ili ukočenost mišića.

Prema riječima dr. Bakera, uzrok je najčešće kombinacija dehidracije, isušivanja organizma i dugotrajne izloženosti hladnom zraku, koji može izazvati napetost mišića.

Kako smanjiti negativne posljedice?
Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih navika koje mogu pomoći da boravak u klimatiziranim prostorijama bude ugodniji i sigurniji.

Najvažnije je unositi dovoljno tečnosti kako bi organizam ostao hidriran.

Dr. Baker preporučuje nanošenje hidratantne kreme prije dužeg boravka u klimatiziranim prostorijama jer ona stvara zaštitni sloj koji pomaže koži da zadrži vlagu.

Dr. Hooper savjetuje korištenje preparata koji sadrže glicerin ili hijaluronsku kiselinu, sastojke poznate po tome što vežu vlagu i pomažu hidrataciji kože.

Za usne je preporučljivo koristiti hranjivi balzam, dok osobe koje nose kontaktna sočiva mogu razmotriti kraće nošenje ili koristiti kapi za oči. Tokom vožnje automobilom preporučuje se da otvori ventilacije ne budu usmjereni direktno prema licu.

Sobne biljke također mogu doprinijeti većoj vlažnosti zraka, a ako kod kuće koristite klima-uređaj, redovno čišćenje filtera trebalo bi biti obavezna navika.

Ljekari navode da može biti koristan i ovlaživač zraka, posebno u prostorijama u kojima klima radi veći dio dana.

Na kraju, dr. Hooper savjetuje da klima-uređaj ne uključujete automatski čim uđete u prostoriju.

"Iako pruža osvježenje, često nije potrebno uključivati ga odmah ujutro. Mnogo je korisnije sačekati da temperature porastu tokom dana i tek tada rashladiti prostor", zaključila je.