Lucidno sanjanje: Svjesni u snu, budni u nesvjesnom – novo stanje uma koje zbunjuje naučnike

Najnovije istraživanje, provedeno na Radboud univerzitetu u Nizozemskoj, ukazuje da se ne radi samo o neobičnom iskustvu, već o zasebnom stanju svijesti – različitom od budnosti i REM sna.

Šta se događa u mozgu lucidnog sanjača?

Uz pomoć EEG tehnologije i napredne analize moždanih valova, znanstvenici su identifikovali karakteristične obrasce moždane aktivnosti tokom lucidnih snova. Uočeno je povećanje gama i beta moždanih valova, posebno u desnoj strani mozga – regijama odgovornima za prostornu orijentaciju, samosvijest i donošenje odluka.

Lucidni sanjači, za razliku od onih koji sanjaju nesvjesno, zadržavaju sposobnost refleksije o sebi – kao da mozak održava aktivne dijelove odgovorne za razmišljanje, iako osoba fizički spava.

Više nego san: Moždana mreža u visokoj sinhronizaciji

Osim lokalizirane moždane aktivnosti, istraživači su otkrili pojačanu povezanost između različitih dijelova mozga, što ukazuje na široku i koordiniranu aktivaciju moždanih mreža. Alfa i gama povezivanja bila su značajno izraženija, posebno između lijeve i desne hemisfere.

Takva integracija podsjeća na obrasce koji se javljaju kod ljudi pod utjecajem psihodelika poput LSD-a, ali s jednom ključnom razlikom: dok psihodelici često dovode do gubitka ega, lucidno sanjanje zadržava osjećaj identiteta i kontrole.

San kao alat za istraživanje svijesti?

Lucidno sanjanje moglo bi postati važan alat u neuroznanstvenom istraživanju svijesti. Pokazuje da svjesno iskustvo ne mora nužno biti vezano za budno stanje – moguće ga je doživjeti i tokom sna, u specifičnim uslovima.

Zahvaljujući napretku u neuroznanosti i razvoju sofisticiranih metoda obrade EEG podataka, naučnici prvi put mogu jasno razlikovati lucidno sanjanje kao stanje koje kombinuje elemente budnosti i sna, ali je ipak nešto treće – hibridna svijest u kojoj je um svjestan, ali tijelo spava.

Nauka potvrđuje da se radi o jedinstvenom stanju svijesti koje može produbiti naše razumijevanje identiteta, percepcije i mozga. I dok još ne znamo sve o tome zašto i kako se događa, jedno je jasno – mozak nikad ne prestaje iznenađivati.