Moždana aneurizma predstavlja ozbiljno stanje koje se javlja kada se zid arterije u mozgu proširi ili nabubri zbog slabosti u tom području. Ovo stanje može biti potencijalno opasno jer takvo proširenje može uzrokovati pucanje arterije i krvarenje u mozgu, što može dovesti do teških posljedica.
Uzroci moždane aneurizme
Uzroci moždane aneurizme nisu potpuno razjašnjeni, ali se smatra da mogu biti povezani s nekoliko faktora:
Genetska predispozicija: Osobe s porodičnom anamnezom moždanih aneurizmi imaju veći rizik od razvoja ovog stanja.
Hipertenzija: Visoki krvni pritisak može doprinijeti slabljenju zidova arterija i povećati rizik od formiranja aneurizme.
Pušenje: Pušenje duhana povećava rizik od razvoja moždanih aneurizmi.
Trauma: Povreda glave ili vrata mogu povećati rizik od stvaranja aneurizmi.
Infekcije: Rijetko, infekcije mogu uticati na zidove krvnih žila i doprinijeti razvoju aneurizme.
Simptomi moždane aneurizme
Mnogi pacijenti s moždanom aneurizmom nemaju simptome dok aneurizma ne postane veća ili se ne počne širiti. Simptomi se mogu pojaviti kada aneurizma počne vršiti pritisak na okolne strukture u mozgu ili kada dođe do pucanja aneurizme. Glavni simptomi uključuju:
Glavobolja: Intenzivna i nagla glavobolja može biti znak da je došlo do pucanja aneurizme.
Mučnina i povraćanje: Često se javljaju uz jake glavobolje.
Osjetljivost na svjetlost: Fotofobija može biti prisutna kod pacijenata s aneurizmom.
Promjene vida: Može doći do zamagljenja vida ili dvostrukog vida.
Gubitak svijesti: Pucanje aneurizme može dovesti do gubitka svijesti ili kome.
Dijagnoza moždane aneurizme
Dijagnoza moždane aneurizme obično se postavlja pomoću:
Angiografije: Injiciranje kontrastnog sredstva u krvne žile mozga radi slikanja arterija i detekcije aneurizme.
CT ili MRI mozga: Snimanje mozga pomoću računalne tomografije ili magnetske rezonance može pomoći u otkrivanju i karakterizaciji aneurizme.
Liječenje moždane aneurizme
Liječenje moždane aneurizme može uključivati:
Konzervativno liječenje: Ako je aneurizma mala i ne pokazuje znakove pucanja ili rizika, može se pratiti redovnim medicinskim pregledima.
Endovaskularni postupci: U ovim se postupcima kroz krvne žile umetne male cijevi (mikrokatre) kako bi se aneurizma isključila ili učvrstila, smanjujući rizik od pucanja.
Hirurški zahvati: Hirurško uklanjanje ili oblaganje aneurizme može biti potrebno u nekim slučajevima, posebno ako postoji visok rizik od pucanja.
Rehabilitacija: Nakon liječenja, pacijenti često prolaze kroz rehabilitaciju kako bi povratili funkcije mozga i smanjili dugoročne posljedice.
Kako pratiti krvni pritisak i holesterol kod kuće?
