Opasnost u dvorištu: Zašto čišćenje snijega može biti ozbiljan rizik za srce

Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovaj zadatak može ozbiljno ugroziti zdravlje, posebno srca.

Svake zime hitne službe bilježe povećan broj slučajeva srčanih udara i drugih kardiovaskularnih problema upravo u periodima kada padne veliki snijeg. Glavni razlog je naglo izlaganje tijela fizičkom naporu u hladnim uvjetima, što je posebno rizično za osobe koje nisu navikle na redovnu aktivnost.

Ljekari ističu da intenzivno lopatanje snijega može dovesti do preopterećenja srca. Hladnoća dodatno povećava rizik jer izaziva sužavanje krvnih sudova, što podiže krvni pritisak i otežava cirkulaciju, povećavajući šanse za stvaranje krvnih ugrušaka.

Kardiolog dr. Lorens Filips objašnjava da tijelo reaguje drugačije kada je izloženo niskim temperaturama. “Suženje krvnih sudova smanjuje protok krvi u vitalne organe, a nagli fizički napor može biti opasan za osobe koje nisu u formi,” kaže on. Dodaje da mnogi ljudi ne prepoznaju kada trebaju stati, jer lopatanje snijega zahtijeva stalnu pažnju i usmjerenost na cilj.

Savjeti za bezbjedno čišćenje snijega:

Pripremite tijelo: Lagano zagrijte mišiće prije početka.
Radite postepeno: Umjesto da dižete velike količine snijega odjednom, čistite manje površine.
Pravite pauze: Redovno odmarajte i ne forsirajte tijelo.
Ostanite hidrirani: Pijte vodu kako biste spriječili dehidraciju.
Ne jurite savršenstvo: Nije potrebno ukloniti svaku pahulju odmah.
Pratite simptome: Ako osjetite bol u grudima, otežano disanje, vrtoglavicu ili ubrzan rad srca, odmah prekinite i uđite unutra.

Simptomi koji mogu ukazivati na srčani udar uključuju:

• Bol ili pritisak u grudima
• Nelagodnost koja se širi na ruke, leđa, vrat, vilicu ili stomak
• Hladan znoj i umor
• Mučnina ili stomačne tegobe
• Iznenadna vrtoglavica i kratkoća daha

Uzimanje ovih mjera opreza može značajno smanjiti rizik i pomoći da zimske obaveze obavite bez ugrožavanja zdravlja.