Pretjerano pričanje poznato je i kao kompulsivno pričanje, a podrazumijeva dugo govorenje bez puštanja druge osobe da nešto kaže ili neprestano prekidanje nekoga kako biste rekli što vi mislite. Mnogi ljudi nisu ni svjesni da pretjeruju i to samo po sebi nije pokazalac nekog mentalnog poremećaja, ali postoje stanja koja mogu uzrokovati pretjerano brbljanje.
Primjera radi, iako samo pretjerano pričanje ne znači da je neko autističan, to je ponašanje koje mogu pokazati pojedinci s autizmom. Osobe s ADHD-om mogu pak biti vrckave, ne mogu se koncentrisati na određeni zadatak, mogu pretjerano pričati, prekidati druge.
Takođe, zabluda je da je svaka osoba koju muči tjeskoba tiha ili teško započinje razgovor.
"Ljudi će razgovarati kako bi izbjegli suočavanje s tišinom" kaže terapeut doktor Kerolin Rubenštajn.
Dodaje i da se tokom manične epizode osobe s bipolarnim poremećajem mogu osjećati radosno, nekontrolisano uzbuđeno, samouvjereno, rastreseno i razdražljivo.
Takođe mogu biti aktivnije nego inače, govoriti vrlo brzo te biti vrlo prijateljski raspoložene prema drugima, prenosi "Živim.Gloria".
(Cuvajzdravlje.ba)
Gledanje u sat je efikasnije od brojanja kalorija
Šest dobrih razloga zbog kojih ćete jesti bademe svaki dan
