Proljetne alergije 2025: Sezonski izazov za zdravlje disajnih puteva

Epidemiologija i aktuelna situacija u 2025. godini

U 2025. godini, zabilježena je iznadprosječna koncentracija polena u regiji, što se pripisuje blagoj i suhoj zimi, te ranijem početku vegetacione sezone. Monitoring kvaliteta zraka pokazuje visoke nivoe polena breze, javora, lijeske i topole već od kraja marta, a očekuje se da će se visoke vrijednosti zadržati do sredine maja.

Zdravstvene ustanove bilježe porast pacijenata sa simptomima sezonske alergije, što uključuje kihanje, svrab očiju, suzenje, zapušen nos i umor. U težim slučajevima dolazi do pogoršanja astmatičnih simptoma, posebno kod osoba sa prethodnom dijagnozom bronhijalne astme.

Patofiziologija i glavni uzročnici

Proljetne alergije nastaju kao odgovor preosjetljivog imunog sistema na inhalacione alergene, prvenstveno polen drveća, trava i korova. U kontaktu sa sluznicom nosa i očiju, ove mikroskopske čestice izazivaju oslobađanje histamina, što vodi do upalnih reakcija.

Tokom proljeća najčešći uzročnici su:

• Drveće: breza, lijeska, javor, topola, jasen, hrast
• Trave: timotejka, vlasulja, livadska trava
• Korovi: ambrozija (počinje cvjetati u kasno proljeće)

Klinička slika: kako prepoznati sezonsku alergiju?

Simptomi se mogu razlikovati po intenzitetu, ali najčešće uključuju:

• Kihanje i vodenastu sekreciju iz nosa
• Svrab nosa, grla i očiju
• Suzenje i crvenilo očiju (alergijski konjunktivitis)
• Kašalj i osjećaj grebanja u grlu
• Glavobolju i pritisak u sinusima
  U težim slučajevima: simptomi slični astmi (zviždanje, otežano disanje) 

Za razliku od virusne prehlade, alergije se javljaju iznenada, traju dok traje izloženost alergenu, ne izazivaju povišenu temperaturu, a sekret iz nosa ostaje proziran i vodenast.

Dijagnostika

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze i kliničkog pregleda. U sumnjivim slučajevima preporučuju se:

• Kožni testovi (prick testovi) – brza metoda za identifikaciju specifičnih alergena
• Specifična IgE antitijela u serumu
• Spirometrija kod pacijenata sa respiratornim tegobama

Terapija i prevencija: kombinacija strategija za kontrolu simptoma

Izbjegavanje alergena

• Pratiti dnevne izvještaje o koncentraciji polena (dostupne online)
• Ograničiti boravak na otvorenom tokom vjetrovitih dana
• Koristiti klima uređaje sa HEPA filterima
• Tuširati se i presvući po povratku iz prirode
• Ne sušiti veš na otvorenom

Farmakološka terapija

Antihistaminici: cetirizin, loratadin, feksofenadin – olakšavaju svrab i sekreciju
Kortikosteroidni sprejevi: flutikazon, mometazon – smanjuju upalu nosne sluznice
Dekongestivi: oksimetazolin, ksilometazolin – za kratkotrajnu upotrebu (do 5 dana)
Vještačke suze: pomažu kod iritacije očiju

Specifična imunoterapija (SIT)

Dugoročna terapija koja podrazumijeva izlaganje malim dozama alergena u cilju smanjenja preosjetljivosti. Indikovana kod pacijenata sa teškim, ponavljanim simptomima uprkos farmakološkoj terapiji.

Prirodne metode ublažavanja simptoma

Iako naučno nedovoljno potvrđene, neki prirodni pristupi pokazuju subjektivne benefite:

• Čaj od koprive – moguće antihistaminsko djelovanje
• Lokalni med – potencijalna imunomodulacija (potrebna dalja istraživanja)
• Ispiranje nosa fiziološkim rastvorom – mehaničko uklanjanje polena

Za sve osobe koje primjećuju simptome slične alergiji, preporučuje se konsultacija sa specijalistom alergologije ili ORL stručnjakom kako bi se postavila tačna dijagnoza i uvela odgovarajuća terapija.