Balansiranje zdravlja i bogatstva: kada marljivost postane destruktivna
María-José Serrano-Fernández sa svojim saradnicima istraživala je opasnosti radoholizma i njegovu sposobnost razvijanja tjeskobe i depresije.
Ustanovili su da radne navike zaposlenika mogu utjecati i na psihičko i na fizičko zdravlje, dok neizbalansirani radni zahtjevi mogu dovesti do negativnih ishoda kao što su depresija, anksioznost i stres. U svojoj studiji otkrili su da su osjećaji izazvani poslom i pretjeranim radom prediktori depresije i anksioznosti.
Kako se uopće razvija radoholizam?
Serrano-Fernández i suradnici definirali su radoholičara kao “osobu koja provodi prekomjerno vrijeme radeći na takav način da to negativno utječe na njihov društveni razvoj, obitelj i slobodno vrijeme.” Također, primjetili su da takvi ljudi imaju visoka očekivanja od sebe te da poslu posvećuju više energije nego što je potrebno, što dovodi do načina razmišljanja o poslu čak i kada, ne rade.
Istraživači su naglasili da takvo ponašanje obično dovodi do iscrpljivanja energetskih resursa, čak i za zaposlenike koji vole svoj posao. Slijedom toga, radoholičari prijavljuju niže razine energije, sreće i angažmana, te visoke razine anksioznosti, depresije i umora.
Što se tiče mehanizma kojim radoholizam može dovesti do osjećaja depresije i tjeskobe, istraživači primjećuju da kada se individualne karakteristike i radna situacija percipiraju kao prijeteći i nadmoćni, anksiozni ljudi će potrošiti dodatno vrijeme i trud kako bi dovršili svoje zadatke. Takav pretjerani rad može funkcionirati kao mehanizam za bijeg povezan s anksioznošću i depresijom.
Objašnjavaju da se ljudi koji su anksiozni boje neuspjeha i mogu se upustiti u ponavljajuće recenzije svog radnog proizvoda ili odbijati dolazeće zadatke kako bi spriječili preopterećenje, dok ljudi koji su depresivni rade sporije, često zbog manje energije, i na kraju moraju raditi više sati kako bi završiti posao.
Umor se može shvatiti kao prirodni ishod dugog, neugodnog radnog dana, ali također može proizaći iz stvarnosti da u tvrtkama s konvencionalnim rasporedom rada zaposlenici doživljavaju pritisak da postignu ciljeve u najkraćem mogućem vremenu.
Skladan spoj posla i života
Jedna svijetla točka u istraživanju je da zaposlenici koji rade dugo, ali uživaju u svom poslu imaju manju vjerojatnost da će pretrpjeti štetne posljedice zbog stresa povezanog s poslom, uključujući izgaranje i loše zdravlje.
(Cuvajzdravlje.ba)
