Stručnjaci savjetuju kako izbjeći sunčanicu i posljedice toplotnog udara

Visoke temperature zraka, aktuelne tokom ljetnih dana, mogu nepovoljno utjecati na zdravlje i zdravih osoba. Utjecaju visokih temperatura zraka najviše su izložene osjetljive skupine kao što su djeca, trudnice, hronični bolesnici, starije osobe, kao i ljudi koji rade na otvorenom posebno ako nisu zaštićeni od sunca - ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Kako naglašavaju u saopćenju za javnost, potrebno je poznavati pravila samopomoći, te prve pomoći unesrećenome do dolaska hitne medicinske službe. Podsjećaju da je, u većini država, hitnu medicinsku službu moguće pozvati na broj 124, ali i da se treba raspitati o specifičnostima područja u koje se namjerava putovati.

Po riječima rukovoditeljice Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ Elme Kuduzović glavni neprijatelji našeg organizma ljeti su sunčanica i toplotni udar, posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.

Kako je istaknuto, duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice posebno kad je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod utjecajem sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem.

- Ako nesmotreno izlažemo glavu utjecaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i naglog povećanja njegove zapremine. To utječe na pojavu simptoma koji su slični potresu mozga i nisu bezopasni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom, čak i komatoznim stanjem - ističe dr. Kuduzović.

Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tim što ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Obično se javlja kad je povećana vlažnost zraka, u vrijeme ljetnih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.

- Toplotni udar se može desiti radnicima u pekari ili u industriji (pokraj visokih peći), kamperu koji spava u loše opremljenom šatoru ili mornaru pored pregrijanog brodskog motora te pregrijanom autu, javnom prijevozu, čak i stanu. U takvim uslovima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i doseže vrijednosti i do 40 stepeni Celzijusove skale - navode stručnjaci.

Kako kažu, razlikuju se klasični i naporom izazvani toplotni udar. Klasični se razvija tokom dva do tri dana, obično kod starijih, slabo pokretnih osoba koje u prostoru u kojem borave nemaju klima uređaj, a pristup tečnosti im je ograničen. Naporom izazvani toplotni udar razvija se naglo, kod zdravih, aktivnih ljudi (npr. sportaša, vojnika, tvorničkih radnika) izloženih visokim temperaturama.

- Simptomi toplotnog udara su jaka glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano - naglašavaju.

Iz INZ-a savjetuju da se, u slučaju toplotnog udara i sunčanice, mora intervenirati i odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je.

- Važno je postepeno rashlađivanje, stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu, sve dok se temperatura ne vrati u normalu. Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije tako da se može pregrijati ili u nekim slučajevima rashladiti. Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati - naglašeno je.

Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, konzumirati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utječu na krvotok, posebno kafu i alkohol.

- Ljekaru se treba obratiti kad tjelesna temperatura ne pada (bez obzira na rashlađivanje i lijekove) kad je osoba pospana, slabo komunicira sa okolinom ili je bez svijesti odnosno kad uporno povraća i sve je slabija. Tad se radi o teškom obliku sunčanice te je potreban ljekarski pregled - ističe dr. Kuduzović.

Kako savjetuju stručnjaci, najbolje je ne izlagati se predugo suncu i za vrijeme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatizovanoj prostoriji.

Potrebno je adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim obodom od prozračnih materijala, odjeća mora odgovarati klimatskim uslovima i važno je da je od prirodnih tkanina i svjetlijih boja, ishrana mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima.

- Važno je nadoknađivati kalijum i magnezijum koje, uz natrijum i hlor, organizam naročito gubi. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša). Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju. Stručnjaci preporučuju i da se prostorije, u kojima se boravi, redovno provjetravaju. Ako se koriste rashladni uređaji temperature, u odnosu na spoljašnju sredinu, ne bi trebalo da se znatno razlikuju - saopćeno je iz INZ-a.

(FENA)