Svijetom se širi bakterija od koje nema lijeka

"Posljednji lijek je pao", piše New Scientist u izvještaju o bakteriji s genom koji omogućava otpornost na polymyxine, antibiotike koji se koriste kao posljednja linija odbrane protiv infekcija.

Mutacija je gotovo istovremeno otkrivena u Kini i Danskoj, zbog čega je pokrenuta globalna potraga za novim lijekom.

"Pan-otpornost" na poznate antibiotike je zabilježena u gram-negativnim bakterijama koje izazivaju uobičajene upale crijeva, urinarnog trakta ili krvi. Genetska mutacija može pobijediti sve antibiotike u medicinskom arsenalu što znači da će pojedine infekcije postati neizlječivima ukoliko se ubrzo ne pronađe alternativa.

Mutaciju su prvi otkrili Kinezi, naučnik Yi-Yun Liu s Južnokineskog univerziteta za poljoprivredu uočio je novi gen otporan na najkorišteniji polymyxin s nazivom colistin u inficiranoj stoci, mesu i ljudima. Gen mcr-1 se s lakoćom širi među bakterijama i stručnjaci su odmah nakon pronalaska upozorili da bi mogao krenuti globalno.

Iako to kineski naučnici nisu znali, gen se već proširio. Nakon najave Kineza, Frank Aarestrup s Danskog tehnološkog fakulteta je odmah pretražio lokalnu bazu DNK preuzetih od ljudi, životinja i hrane i pronašao bakteriju u uzorku jedne osobe i u pet uzoraka peradi uvezenih iz Njemačke između 2012. i 2014. godine.

Perad u kojoj je uočena bakterija je mogla biti uzgojena i izvan Njemačke, rekao je Aarestrup i potvrdio da su geni pronađeni u Kini i Danskoj istovjetni. Vjeruje se da je ishodište mutacije stoka koja je dobivala colistin radi pospješivanja rasta.

"Mi ne znamo gdje je ishodište u svijetu," upozorio je Aarestrup čiji tim pokušava pronaći izvor kroz različite baze podataka u Europskoj uniji. Ipak, najizglednije je da se mutacija dogodila u Kini gdje je raširena upotreba antibiotika koji potiču rast životinja. Najveći dio od 12,000 tona colistina kojim se kroz godinu hrani stoka koriste upravo kineski proizvođači. Europska unija je zabranila korištenje antibiotika za poticanje rasta životinja upravo zbog bojazni da bi praksa mogla rezultirati otpornim bakterijama. Ironično, Danska je bila među prvim zemljama koja je uvela zabranu, navodi New Scientist.

Svjetska zdravstvena organizacija je colistin nazvala "kritično važnim za ljudsko zdravlje" i preporučila da se on ne koristi u uzgoju životinja. Ipak, u 2013. godini, Europska agencija za lijekove je izvijestila da su polymyxini peti najčešće korišteni antibiotici na europskim farmama.

Pojava gena mcr-1 posebno zabrinjava Indiju gdje se colistin koristi za liječenje ljudi i životinja. Abdul Ghafur, liječnik iz bolnice Apollo u Chennaiju kaže da se već brinuo o pacijentima otpornima na colistin i da stručnjaci provode provjere kako bi ustanovili je li riječ o istovjetnoj mutaciji zabilježenoj u Kini i Europi.

"Ako je mcr-1 prisutan u Indiji to bi bila katastrofa," rekao je Ghafur i podsjetio da je Indija već imala iskustva s genetskim mutacijama koje su rezultirale otpornošću na antibiotik carbapenem za kojim se također posezalo u iznimnim ili izvanrednim slučajevima.

(Avaz)