U doba društvenih medija nemamo dovoljno informacija za mlade o posljedicama droga

Bosna i Hercegovina, u segmentu u kojem se ocjenjuje kriminalitet i otpornost na organizirani kriminal, "nije najbolje pozicionirana“. Tačnije, prema posljednjem indeksu Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala u Evropi je osma po kriminalitetu, a u odnosu na otpornost prema organiziranom kriminalu je na predzadnjem mjestu.

- U segmentu otpornosti na organizirani kriminal je jako važan aspekt prevencije - naglašava Agović, koja je u radnog grupi predstavljala međunarodni nevladin sektor kao koordinatorica za BiH Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

Radeći u ovoj radnoj grupi njena uloga je bila i da naglasi koliko nevladine organizacije mogu doprinijeti sveukupnoj prevenciji organiziranog kriminala, te same zloupotrebe i krijumčarenja droge.

Po njenim riječima, Globalna inicijativa je godinama objavljivala rezultate istraživanja, gdje je uočavala koliko BiH jeste pozicionirana na ruti krijumčarenja, ali i kako se upotreba droga u tom periodu povećava.

- S tim u vezi u moram reći da smo u proteklom periodu naglasili da nevladine organizacije u BiH, iako ih ima oko 25.000, nisu direktno vezane za prevenciju, odnosno suzbijanje organiziranog kriminala. To znači da se skoro nijedna organizacija ne bavi tim problemima - kaže Agović.

Naravno, navela je ona, da se tu mogu procjenjivati različiti faktori, a jedan važan faktor je da percepcija društva u odnosu na nevladine organizacije ne razumije koliku uloge te organizcije mogu imati. S druge strane, shodno toj percpeciji, nedostaje i finansiranje tih organizacija u odnosu na ovakve programe prevencije.

- Kroz ovu strategiju smo se trudili da razumijemo i taj aspekt, odnosno koliko nevladine organizacije mogu doprinijeti toj prevenciji. Iako se ova strategija drugima ne čini toliko značajna, moramo uzeti u obzir da je u posljednjih 20 godina sama prevencija, odnosno akcent na prevenciji droga, ne samo u dobi ranih maloljetnika, bila dosta zanemarena - rekla je Agović.

Kroz ovu strategiju se planira da, uz rad nadležnih institucija, i nevladin sektor bude važan dio prevencije.

- U okviru ove strategije svakako su planirana i sredstva za direktno finansiranje projekata koji će doprinijeti realizaciji aktivnosti. Vrlo je važno naglasiti da nevladine organizacije moraju imati i kapacitete za ove projekte, ne samo u smislu da mogu da upravljaju projektima, već da imaju ekspertizu i razumijevanje ovog problema - istaknula je Agović.

Ona ukazuje i na problem da kada se objavi određena tematika dođe do pojave samoprozvanih „eksperata“, kao i određenih organizacija koje se javljaju samo zato što postoje određena sredstva.

- U tom pogledu bih naglasila da je jako važno podržati organizacije koje razumiju ovaj problem, koje mogu da mapiraju koji su to nedostatci u praksi na terenu koje institucije previde jer možda nemaju dovoljno resursa. Ono na što se Globalna inicijativa prilikom finansiranja organizacija pozivala jeste da razumije da nevladina organizacija ne samo da ima saznanja o datoj temi, već i da kroz svoj prethodni rad ima određene rezultate - rekla je.

Iako u doba društvenih medija informacije nikada nisu bile lakše dostupne, Agović naglašava da posljednjih godina nemamo dovoljno informacija ne samo za maloljetnike već generalno za mlade koje su to posljedice droga i na koji način one utiču na njihovo zdravlje.

- U konačnici je poenta da adekvatno informiramo maloljetnike i mlade. S tim u vezi nevladine organizacije osim što će imati priliku da svojim aktivnostima podižu svijest građana, vrlo je važno da doprinesu i kroz adekvatan aspekt istraživanja s obzirom da ova strategija ima planirana sredstva i za segment istraživanja. Vrlo je važno da nevladine organizacije ne realiziraju projekte radi projekata, već da realiziraju aktivnosti shodno potrebama i ispitaju koje su to potrebe tih maloljetnika i na koji način mogu njima pristupiti - zaključila je Agović u razgovoru za Fenu.