Istraživanja pokazuju da plastiku ne možemo da izbjegnemo, čak ni kada je hrana u pitanju – mikroplastika je pronađena u uzorcima životinjskih i biljnih proteina, voća, povrća, pa čak i soli.
Studija iz 2023. pokazala je da krupna himalajska ružičasta so iskopana iz zemlje ima najviše mikroplastike, a zatim crna i morska so, prenosi CNN.
Mikroplastika je takođe pronađena u šećeru.
Čak i kesice čaja, od kojih su mnoge napravljene od plastike, mogu osloboditi ogromne količine plastike.
Istraživači sa Univerziteta McGill u Kvebeku, otkrili su da se ključanjem jedne plastične vrećice čaja u vodi oslobađa oko 11,6 milijardi mikroplastičnih i 3,1 milijarda nanoplastičnih čestica.
Studija Univerziteta u Kvinslendu pokazala je da na svakih 100 grama (1/2 šolje) riže ljudi pojedu tri do četiri miligrama plastike. A ne zaboravimo ni flaširanu vodu – jedan litar ili dvije boce vode standardne veličine sadržale su u proseku 240.000 plastičnih čestica od sedam vrsta plastike, uključujući nanoplastiku, pokazalo je nedavno istraživanje.
Studija iz marta 2024. pokazala je da su ljudi sa mikroplastikom ili nanoplastikom u vratnim arterijama imali dvostruko veće šanse da dožive srčani udar, moždani udar ili umru iz bilo kog razloga u naredne tri godine od ljudi koji ih nisu imali.
Nanoplastika je vrsta plastičnog zagađenja koje predstavlja ozbiljnu prijetnju po zdravlje ljudi, kažu stručnjaci. To je zato što sitne čestice mogu napasti pojedinačne ćelije i tkiva u glavnim organima, potencijalno ometajući ćelijske procese i deponovati hemikalije koje ometaju endokrini sistem.
„Hemikalije se mogu prenijeti u vašu jetru, bubrege i mozak, pa čak i proći kroz placentu i završiti u nerođenom djetetu“, objasnila je Sherri Mason, direktorica za održivost u Penn State Behrendu u Eriju u Pensilvaniji, prenosi Danas.rs.
„Trenutno nedostaje standardizovane metode i naučni konsenzus o potencijalnim zdravstvenim efektima nano- i mikroplastičnih čestica. Prema tome, medijski izvještaji o ovim česticama u vodi za piće ne čine ništa više nego nepotrebno plaše potrošače“, rekao je portparol Međunarodnog udruženja za flaširanu vodu ranije za CNN.
U studiji objavljenoj u februaru u časopisu Environmental Research, istraživači su pogledali više od deset izvora proteina koji se obično konzumiraju, uključujući govedinu, pohovane i druge škampe, pileća prsa, svinjetinu, morske plodove, tofu i nekoliko biljnih alternativa za meso, kao što su kao biljne mrvice slične mlevenoj govedini i ribljim štapićima na biljnoj bazi.
Pohovani škampi su sadržali najveću količinu male plastike, u prosjeku više od 300 komada mikroplastike po porciji. Na drugom mjestu su medaljoni na biljnoj bazi sa manje od 100 po porciji, zatim medaljoni od piletine, riblji štapići, minimalno obrađeni škampi iz Belog zaliva, svježe ulovljeni ružičasti škampi Ki Vesta i riblji štapići na biljnoj bazi, prenosi CNN.
Najgore sa jabukama i mrkvom
Najmanje kontaminirani proteini bili su pileća prsa, zatim svinjski but i tofu.
Studija objavljena u časopisu Environmental Science pronašla je između 52.050 i 233.000 plastičnih čestica ispod 10 mikrometara – svaki mikrometar je otprilike prečnika kapi kiše – u raznim vrstama voća i povrća.
Jabuke i mrkve su bile najzagađenije voće i povrće, sa preko 100.000 mikroplastike po gramu. Najmanje čestice pronađene su u šargarepi, dok su najveći komadi plastike pronađeni u zelenoj salati, koja je ujedno i najmanje kontaminirano povrće.
U pionirskoj novoj studiji, istraživači su otkrili da flaširana voda koja se prodaje u prodavnicama može sadržati 10 do 100 puta više komada plastike nego što je ranije procjenjeno. To su nanočestice koje su toliko male da se ne mogu vidjeti pod mikroskopom.
Nanoplastika je toliko mala da može da migrira kroz tkiva digestivnog trakta ili pluća u krvotok, distribuirajući potencijalno štetne sintetičke hemikalije po cijelom tijelu i u ćelije.
Kako nauka saznaje više o plastici koju konzumiramo, postoje stvari koje ljudi mogu učiniti da smanje svoju izloženost:
– Pokušajte da izbjegavate da jedete sve što je bilo uskladišteno u plastičnoj posudi. Potražite hranu pohranjenu u staklu ili emajlu.
– Nosite odjeću od prirodnih materijala i kupujte proizvode široke potrošnje od prirodnih materijala.
– Hranu zagrijavajte na šporetu ili u mikrotalasnoj pećnici u staklenoj posudi.
– Ako možete, jedite što više svježe hrane i ograničite kupovinu prerađene i ultraprerađene hrane umotane u plastiku.
Potvrda pozitivnog učinka dojenja na bebu
Krvne ćelije koje ciljaju i eliminišu rak mogu biti učinkovitija terapija od imunoterapije
Evo šta trebate znati o bezglutenskim proizvodima
